Odsjeci zagrebačkog Filozofskog fakulteta ujedinjeni protiv hidroelektrane: ‘Uništila bi kolijevku hrvatske kulture’

Inicijativa za Kosinj Filozofskog fakulteta, foto: Hina

Apel Inicijative za Kosinj, kao mjeru zaštite Kosinjske doline od daljnje devastacije, pokrenulo je šest odsjeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U utorak su apelirali da se ovaj povijesni lokalitet u Ličko-Senjskoj županiji zaštiti zaustavljanjem izgradnje hidroenergetskog sustava Kosinj.

Protivljenje je najprije izrazio Odsjek za povijest, a potom su ga slijedili odjeci arheologije, kroatistike, povijesti umjetnosti, etnologije i kulturne antropologiju te Odsjek za romanistiku.

Kako upozoravaju iz inicijative, planirana hidroelektrana bi potopila dio Kosinjske doline, na kojoj je trenutno poznato 35 lokaliteta, od kojih je većina neistražena.  Osim mogućeg uništenja kulturno-povijesne baštine, ponajviše one sakralne s područja zapadne Like koje ocjenjuju iznimnom nacionalnom vrijednošću, hidroelektrana bi, strahuje inicijativa, također raselila preostalo stanovništvo nepovratnim razaranjem nekoliko naselja.

Među ugroženim naseljima nalaze se Gornji Kosinj, Kosinjski Bakovac, Mlakva, Krš, Lipovo Polje i Donji Kosinj, a tamošnji bogati lokaliteti nude uvid u prošlost od prethistorijskog do modernog razdoblja, pa je u Ličkom regionalnom kontekstu dolina nazvana kolijevkom hrvatske kulture.

Istraženi lokaliteti su do sada pokazali kako je područje bilo naseljeno od prapovijesti do novog vijeka s najvišom gustoćom stanovništva tijekom tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.

U Kosinju se našla i prva poznata tiskara u Hrvatskoj, a latinski epigraf iz Lomske dulibe iz prvog stoljeća (pronađeno na Velebitu),  jedno je od starijih pisanih svjedočanstava iz kontinentalne Hrvatske.

Komentari