Vlada je nedavno na sjednici usvojila Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom. O kakvom je dokumentu riječ u Newsroomu N1 televizije je analizirao profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Vladimir Čavrak koji je s grupom suradnika radio na prvom nacrtu Programa revitalizacije, ali je odbijen jer je proglašen – preambicioznim.
Od zagrebačkog je pak potresa prošlo gotovo dvije godine, a Državni inspektorat je tek sada donio odluku da se ruši zgrada na uglu Đorđićeve i Petrinjske ulice u Zagrebu. Riječ je o zgradi u samom centru grada, a i sinoć su opet s nje pale cigle – 656 dana od potresa u Zagrebu.
“Mislim da to dovoljno govori samo za sebe. Kao što mnogi kažu, to se moglo zamisliti samo u šali. Skoro dvije godine se u usred grada ne može jedna zgrada obnoviti, srediti, barem neke minimalne intervencije… Onda možete misliti što se može reći iz perspektive Banije gdje takvih zgrada ima oko 15 tisuća”, rekao je Čavrak.
Gdje je zapelo?
Znalo se da će biti problema, da obnova neće ići jednostavno i brzo bilo problema, ali nitko nije mogao očekivati da će sve toliko trajati.
“Nakon proteka ovog silnog vremena problem je lociran vrlo precizno na one koji su to organizirali, odnosno nisu organizirali, a bili su dužni i plaćeni su da to učine. U prvoj fazi imali smo snažnu emociju iz cijele Hrvatske, građani su dolazili pomagati, dobru intervenciju smo imali od nekih dijelova civilne zaštite, posebice tu Gorske službe spašavanja, Crveni križ se nešto kasnije uključio, ali dosta je napravljeno. Kad je došlo na Vladu i institucionalne strukture da to nastave, stvar je stala i u obnovi i u revitalizaciji”, kazao je Čavrak te dodao:
“Ako imate ministra i Vladu kojoj treba šest mjeseci da naprave kvalitetan zakon o obnovi, mi to prihvatimo, i da nakon godinu dana ti isti kažu mi smo se šalili zakon nije dobar i on je krivac za sporu obnovu, to je u najmanju ruku smiješno, nedopustivo u jednoj uređenoj državi koja postoji jedino zbog tih građana. Ne ministara, ne postoji zbog sebe, nego građana.”
Kada je u pitanju Banija, ne radi se samo o obnovi, nego i kako se u budućnosti vidi to područje. Sisačko-moslavačka županija jedna je od najsiromašnijih. Čavrak, koji je radio sličan program, komentirao je Vladin plan obnove.
“Mi tamo imamo dva kompleksna procesa koji se moraju efikasno rješavati, to je proces obnove, čija je suština da dovedemo stvari na ono što je bilo prije potresa, vratiti se na početno stanje. To se ne može preko noći, ali u nekom vidljivom vremenu bi se moralo imati neke planove. Vi sad nemate ni plan obnove.
Vlada je donijela dokument koji je nazvala planom obnove, ali sadržaj nije plan, to su razni tehnički parametri. Za godinu dana ljudi očekuju neke konkretne stvari – prve godine ćemo obnoviti tisuću zgrada, druge dvije i pol tisuće, treće četiri i pol i tako dalje, da se ljudi mogu smjestiti u odnosu na to kada vide plan.
Premijer Plenković puno toga oko obnove i revitalizacije izbjegava. Ja sam do travnja imao prilično pouzdanje i očekivanja od premijera. Imao sam osobno prezentaciju našeg programa 20. travnja i on rekao da, ako želimo nešto napraviti prema Baniji, moramo u naredna tri mjeseca, do ljeta. Meni je potpuno nepoznato što se u njegovom okruženju, u njegovoj glavi dogodilo da je dopustio da se od travnja pa do ove zadnje sjednice Vlade ništa bitno nije događalo”, rekao je Čavrak.
