Iako je Hrvatska uspjela od 2020. godine do današnjih dana smanjiti stopu podzaposlenosti na 11 s ranijih 14.5 posto, naša zemlja i dalje drži neslavni rekord po udjelu neaktivne populacije.
Za usporedbu, piše Večernji list, Slovenija ima stopu podzaposlenosti iznad šest posto, Mađarska ispod 4 posto, a Češka oko 4 posto.
To znači kako naša domaća stopa zaposlenosti od 70 posto, prebačena u postotne bodove, biva pet bodova ispod EU prosjeka, a u CEE regiji, čak 8 bodova ispod prosjeka.
“Ovo smanjenje nije samo odraz pada nezaposlenosti već i pada udjela neaktivne populacije u kategoriji koja ‘ne traži zaposlenje, ali je dostupna’, rekao je glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić.
Upozorio je i kako Hrvatska svojim prednačenjem s neaktivnom populacijom u CEE-u slijedi trendovi drugih mediteranskih država EU, za što djelomično odgovornim smatra i rentijerstvo.
“Podzaposlenost mjeri zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenih, nedostupnih i neaktivnih”, pojasnio je Stojić što se sve broji u ovoj konkretnoj statistici.
Raste broj dozvola za strance
Ipak, zaposlenost raste i to s pojačavanjem zapošljavanja stranih radnika, a Hrvatska je 2022. godine izdala 124 tisuća radnih dozvola.
To je tri puta više dozvola za zapošljavanje stranaca nego u usporedbi d 2021. godinom te je u 2022. godini udio iznosio osam posto priječne zaposlenosti.
Što se tiče aktualne 2023. godine, već je izdana skoro pa petina lanjskog broja radnih dozvola, a s obzirom da će turističku sezonu biti potrebno oko 35 tisuća radnika, brojni poslodavci očekuju i daljnji porast radnih dozvola.
