Provedeno istraživanje ispituje čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost.
PISA 2015 najveće je svjetsko obrazovno istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina. Njime se ispituje u kolikoj su mjeri učenici znanja naučena u školi sposobni primijeniti u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama.
Rezultati su za hrvatske srednjoškolce poražavajući, oni i dalje ostvaruju ispodprosječne rezultate u odnosu na ostale zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Ovo istražvanje u Hrvatskoj je u ožujku i travnju 2015. godine proveo Nacionalni centar za vanjsko vredovanje obrazovanja (NCVVO). Rezultati su predstavljeni u utorak i nisu pohvalni.
Srednjoškolci ne znaju primijeniti svoje znanje
“Rezultati pokazuju da naši srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija. Mi se moramo zabrinuti kako će se dalje snalaziti u životu i gdje će svoje kompetencije moći razviti”, kazala je Braš Roth na konferenciji za novinare u Centru Bundek.
To znači da iz škola izlaze sa znanjem, ali ne znaju ga primijeniti, što nas treba zabrinjavati jer nas čini slabijima od OECD prosjeka.
PISA ne ispituje naučeno na klasičan način kako se to radi u školama, već se gleda jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u društvu.
Ispitivanje koje se provodi u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009., 2012. i 2015.) obuhvaća tri osnovna područja procjene: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. Svake tri godine počinje novi ciklus ispitivanja u kojem se, uz dva sporedna područja, jedno područje ispituje detaljno, odnosno s većim brojem pitanja.
Naši 15-godišnjaci nisu se snašli u protekla tri ciklusa i njihovi rezultati su ispodprosječni. To pokazuje da nešto nije u redu s načinom na koji oni shvaćaju i uče gradivo, odnosno iz osnovnih škola izlaze bez komepetencija i vještina za snalaženje u životu.
U velikim smo zaostacima u svakoj kategoriji
Glavno područje ispitivanja u ovom ciklusu bila je prirodoslovna pismenost, dok su čitalačka i matematička pismenost bila sporedna ispitna područja koja služe za analizu trendova.
PISA je ove godine pokazala da hrvatski srednjoškolci značajno zaostaju za prosjekom zemalja OEDC-a u sva tri područja. U ovom ciklusu, Hrvatska je prema ukupnom rezultatu prirodoslovne pismenosti između 72 zemlje sudionica zauzela 36. mjesto.
“S 475 bodova u području prirodoslovne pismenosti, spadamo u skupinu zemalja nešto ispod OECD-ova prosjeka koji iznosi 493. No, pogledamo li paralelan prikaz prošlih ciklusa, ipak se uočava neki mali pomak”, kazala je Braš Roth.
Loša vijest je što je udio djevojčica s najvišim raznama znanja bitno manji u odnosu na 2006. godinu. Kada se sve zbroji, u Hrvatskoj samo 0,4 posto učenika doseže najvišu razinu kompetencije u području prirodoslovne pismenosti. Nešto manje od 25 posto učenika ne doseže ni početnu razinu pismenosti.
[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]U području matematičke pismenosti smjestili smo se na 41. mjesto, a u području čitalačke pismenosti zasjeli smo na 31. mjesto. [/box]“Kad govorimo o rangu matematičke pismenosti, Hrvatska je opet ispodprosječna s ostvarena 464 boda, prema OECD-ovu prosjeku od 493 boda, a još uvijek imamo 32 posto učenika koji nemaju osnovne matematičke kompetencije, dok ih tek 5,6 posto dostiže visoke razine 5 i 6, a od toga samo jedan posto najzahtjevniju razinu 6″, kazala je nadalje Braš Roth.
Zabrinjavajuće je da pomaka gotovo i nema u posljednja četiri ciklusa u kojima je Hrvatska sudjelovala. Ove godine najveći pomak ipak je u području čitalačke pismenosti, no i dalje smo statistički daleko ispod prosjeka OECD-a jer čak 19,9 posto učenika ne doseže ni osnovnu razinu čitalačkih kompetencija, piše 24 sata.
