LIJEČNICI U STRAHU: ‘Svakodnevno smo u opasnosti od nasilničkog ponašanja’

pixabay.com

Većina ispitanih liječnika na poslu je doživjela neki oblik nasilja!

Čak 93% anketiranih liječnika doživjelo je na poslu neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja, a fizički napad na liječnika dogodio se u 22% zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. U posljednjih pet godina ravnateljima je sigurno prijavljeno 77 napada na liječnike, od čega je 50 bilo u zdravstvenim  ustanovama, dok se 27 napada dogodilo izvan ustanove.

 

Pokazalo je to istraživanje Nasilje nad liječnicima koje je u razdoblju od rujna do studenog ove godine provela Hrvatska liječnička komora (HLK). Istraživanje se sastojalo od dvije ankete, jedne koju su ispunjavali liječnici i druge koju su ispunjavali ravnatelji zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.

Na anketu o nasilju odgovorilo je 1.634 liječnika, a na anketu o sigurnosti u zdravstvenim ustanovama, upućenu svim ravnateljima ustanova u javnom zdravstvu  odgovorilo je 100 ravnatelja. Istraživanje je obuhvatilo postojeće probleme nasilja nad liječnicima, od verbalnog do fizičkog nasilja, pitanje prijave nasilja, posljedica nasilja te različite aspekte sigurnosti u zdravstvenim ustanovama.

Ugrožavanje liječničkih života

„Glavni razlog provođenja istraživanja je sve veći problem nasilja nad liječnicima, koje može eskalirati čak i do razine ugrožavanja liječničkih života. Liječnička komora je svjesna problema sigurnosti radnog okruženja za liječnike i druge zdravstvene djelatnike te je upravo zbog toga provela ovo istraživanje“, pojašnjava dr.sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK-a.

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Tako je 83% anketiranih liječnika istaknulo da su napadi na radnom mjestu bili verbalni, dok je 17% liječnika doživjelo i fizičko nasilje. Nasilno ponašanje u više od ¾ slučajeva dolazilo je od strane pacijenata ili njihove obitelji. Zabrinjavajuće je da većina liječnika (72%) koji su doživjeli nasilje to nasilje nije prijavila. Kao razloge neprijavljivanja nasilja liječnici najčešće navode strah od stvaranja dodatnih problema, moguću reakciju okoline ili strah od ponovnog napada. [/box]

„Upravo zbog ovakvih zabrinjavajućih rezultata, koji ukazuju da je ogroman broj liječnika u Hrvatskoj doživio neki oblik nasilja, Komora će poduzeti sve što je u njezinoj moći kako bi se, ne samo liječnicima već svim zdravstvenim djelatnicima, stvorili sigurniji uvjeti za obavljanje profesionalne djelatnosti. Bilo koji oblik nasilja držimo nedopustivim i smatramo nužnim suprotstaviti mu se odgovornim ponašanjem koje podrazumijeva prijavu događaja i počinitelja. Stoga smo liječnicima omogućili jednostavnu prijavu verbalnog ili fizičkog nasilja putem službene mrežne stranice Komore, dostupnu našim članovima od 0 do 24 sata i osigurali im pravnu podršku u procesuiranju istog”, rekao je predsjednik HLK-a dr. sc. Trpimir Goluža.

Liječnici zabrinuti stanjem sigurnosti

Nasilje, pokazalo je istraživanje HLK-a, ostavlja posljedice na liječnike koji su mu bili izloženi. Tako 62% liječnika koji su bili izloženi nasilju osjeća povremeni ili stalni strah od nasilja, a njih 4% je zbog posljedica nasilja bilo prisiljeno otići na bolovanje.

 

„Gledajući rezultate istraživanja prilično smo zabrinuti stanjem sigurnosti u zdravstvenim ustanovama. Podaci pokazuju da su liječnici gotovo svakodnevno u opasnosti od nasilničkog ponašanja, te da preko polovice napadnutih i dalje osjeća strah od novog nasilja. U takvom radnom okruženju izuzetno je zahtjevno obavljati vrlo složen i odgovoran liječnički posao, čiji je fokus posvećivanje potpune pažnje bolesniku“, pojašnjava  dr.sc. Krešimir Luetić.

 

Ravnatelji su sigurnost u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj ocijenili prosječnom ocjenom 3,7 (školske ocjene od 1-5), dok čak 96% anketiranih liječnika ocjenjuje da sigurnost u zdravstvenim ustanovama nije na odgovarajućoj razini.  Polovica ustanova ima portira tijekom dana, a 43% tijekom noći. Također polovica ustanova (54%) ima video nadzor, a samo 7% tihi alarm kojim se, u slučaju potrebe, alarmira sigurnosna služba. Tek  ¼ zdravstvenih ustanova ima angažiranu zaštitarsku službu od 0-24 sata.

 

„Stanje sigurnosti u našim zdravstvenim ustanovama nije zadovoljavajuće, jer se pokazalo da sustav kontrole ulaza u mnoge ustanove ne jamči poželjnu razinu sigurnosti. Nužno je povećati mjere sigurnosti i istovremeno raditi na mehanizmima prevencije nasilja kako do njega uopće ne bi dolazilo. Komora će i dalje inzistirati na tome da se iznađe adekvatan pravni oblik zaštite liječnika kao i na tome da se najoštrije sankcionira nasilničko ponašanje“, zaključio je predsjednik Komore dr.sc. T. Goluža.

Podaci o istraživanju

Istraživanje Nasilje nad liječnicima sastoji se od dvije ankete koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela u razdoblju od rujna do studenog 2016. Jednu anketu ispunjavali su liječnici, a drugu su ispunjavali ravnatelji zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.

 

Anketa liječnici: sudjelovalo je 1.634 liječnika,članova Komore. U uzorku je najviše specijalista (63%), a zatim specijalizanata (20%) i ostalih liječnika (17%). Najviše anketiranih liječnika zaposleno je u bolničkom sustavu (57%), zatim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (25%), u privatnim zdravstvenim ustanovama (4%), u zavodima za hitnu medicinu (7%) te u drugim zdravstvenim ustanovama (7%).

 

Anketa ravnatelji zdravstvenih ustanova: sudjelovalo je 100 zdravstvenih ustanova (33 doma zdravlja, 12 zavoda za hitnu medicinu, 15 županijskih/općih bolnica, 10 klinika/KB-a/KBC-a, 11 specijalnih bolnica, 6 psihijatrijskih bolnica, 1 dječja bolnica i 12 drugih zdravstvenih ustanova).

 


Komentari