Mrak – Taritaš sve popularnija, a pogledajte tko su najveći politčki negativci

Facebook / Ilustracija

Više od 60 posto građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru.

U novom istraživanju CRO Demoskopa SDP debelo kaska za HDZ-om, dok su Most i Živi Zid ujednačeni. Ipak, premijer Andrej Plenković doživio je blagi pad potpore, dok je predsjednica ponovo zaslužila trojku.

Bez obzira na pad, Andrej Plenković i dalje drži prvo mjesto na ljestvici najpozitivnijih političara, “Nitko” je i dalje popularniji izbor od predsjednice Grabar – Kitarović, koja je na trećem mjestu, a opasno joj se približila Mrak – Taritaš.

Najznačajnije teme bile su poskupljenje plina, struje i cestarine, te rasprave o otkupu MOL-ovog udjela INA-e. Ovo mjesečno istraživanje provedeno je u razdoblju od 1. do 3. ožujka.

Najpopularnije i najomraženije stranke

Da smo parlamentarne izbore imali početkom ožujka (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio pobjednik izbora. Njima potporu daje 32,8 posto građana što je nešto mnanje od 34 posto u veljači. SDP je na drugom mjestu s podrškom od 21,6 posto, što je također pad s 22,3 posto iz veljače. Na trećem mjestu je Most s 8 posto podrške, a slijedi ih Živi zid sa 7,7 posto glasova građana. Rejting obje stranke veći je nego u veljači.

Na petom mjestu je HNS s 3,9 posto, što je jednako kao u veljači, a HSS se zadržao na šestom mjestu s 1,9 posto podrške, što je pas s obzirom na rezultate iz veljače. Slijedi skupina od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: Pametno (1,7%), IDS i Stranka rada i solidarnost BM 365 (obje po 1,6%), HSP AS (1,1%) i HDSSB (1,0%). Ispod 1 posto su dvije parlamentarne stranke: HSLS i HSU (obje po 0,8 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,7%, dok je 12,7% neodlučnih.

Najpozitivniji političari

Za građane je premijer Plenković još uvijek najpozitivniji političar s 22,4 posto glasova, ipak doživio je pad s 24 posto iz veljače. Drugo mjesto i dalje drži “Nitko” s 13,4 posto glasova, a na trećem mjestu je predsjednica s 9,8 posto. Brzinom munje joj se na četvrtom mjestu približava Mrak – Taritaš s 9,4 posto glasova građana (skok sa 6,9 posto iz veljače). Davor Bernardić tako je ostao na petom mjestu s  5,2 posto glasova, a zamalo ga je prestigao Ivan Pernar koji je na šestom mjestu s 5 posto glasova, što je pad u odnosu na 5,5 posto iz veljače.  Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (3,9 posto), Božo Petrov (2,6 posto), Tonino Picula (2,4 posto) i Milan Bandić (2,3 posto).

Politički negativci

NA vrhu ljestvice najnegativnijih političara su i dalje Zoran Milanović i Tomislav Karamrko. Ipak, prvo mjesto drži bivši šef SDP-a s 12,6 posto glasova, dok ga Karamrko slijedi na drugom mjestu s 9,9 posto glasova. Predsjednica i na ovoj listi drži treće mjesto s 8,8 posto glasova, što je porast negativnih glasova u odnosu na 6,3 posto iz veljače.  Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (8,7 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Andrej Plenković (7,7 posto), Ivan Pernar (7,6 posto), Ivo Sanader (6,4 posto), Milorad Pupovac (4,8 posto), Zlatko Hasanbegović (2,5 posto) i Davor Bernardić Božo Petrov (2,3 posto).

Više od 60 posto građana vjeruje da zemlja ide u krivom smjeru

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 31,4 posto građanki/građana u odnosu na 31,5 posto iz veljače. Ipak, čak 60,1 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u krivom smjeru, što je porast u odnosu na 55,2 posto iz veljače. Čak 8,5 posto građana ne zna kakv je smjer zemlje, a najveći udio optimista je među HDZ-ovi biračima i iznosi 76,1 posto, što je ipak pad s 81,3 posto iz veljače. BRoj optimista u mosu se nešto povečao i sada ih 57,1 posto.

Među glasačima podupirajućih stranaka aktualne saborske većine glasači Stranke BM 365 su češći društveni optimisti (35,7 posto) u odnosu na glasače HSLS-a (28,6 posto). S druge strane glasači SDP-a i Živog zida su znatno rijeđe društveni optimisti (11,1 posto, odnosno 11,8 posto), dok je među glasačima druge dvije oporbene stranke zabilježen nešto veći udio drušvenih optimista (HNS sa 14,7 posto i HSS s 35,3 posto).

Pada potpora Vladi

U petom mjesecu mandata razina potpore Vladi pala je u odnosu na veljaču, ona sada iznosi 45,6 posto. U istom periodu vladavine, Vlada Zorana Milanovića mjerila je potporu od 46,4 posto. Politiku Vlade u ožujku ne podržava 36,2 posto (prema 33,2 posto iz veljače), što je nešto više od udjela protivnika politici koji je zabilježen za Vladu Z. Milanovića koja je u petom mjesecu mandata iznosila 33,9 posto.

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića ovog je puta dobila mršavu trojku s prosjekom od 2,56. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,66), a nižu među glasačima ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 3,10, BM 365 2,92 i HSLS-a 2,43). S druge strane glasači oporbenih stranaka rad su Vlade u pravilu ocijenjivali nešto slabije (SDP-ovi birači s 2,25, Živog zida 1,82, HNS-a 2,09, HSS-a 2,59).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,0 (prema 3,13 iz veljače). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,25 (prije mjesec dana 2,34).

Najvažnije teme mjeseca

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca tri su teme s izborom većim od 10 posto: najave i događanja oko poskupljenja plina, struje i cestarine (18,7 posto), rasprave o otkupu udjela u INA-i (12,5 posto), rasprave o vraćanju obveznog služenja vojnog roka (10,5 posto).

Šest se tema naguralo između 5 i 10 posto izbora za najznačajnije u proteklih mjesec dana: nastavak slučaja s plagiranjem rada ministra Barišića (8,0 posto), dobri ekonomski pokazatelji ( 7,6 posto), afera “dnevnice” i pritvor Tomislava Sauche (6,1 posto), dugotrajna ekonomska kriza u zemlji ( 5,3 posto), napadi na manjinske skupine u zemlji (5,2 posto), smjena Uprave Podravke i problemi oko imenovanja nove Uprave (5,0 posto).

S izborom većim od 1 posto su četiri teme: iseljavanje iz Hrvatske (4,3 posto), Mostov prijedlog Zakona o državnom arhivu (3,4 posto), ostavka Hrvoja Hribara u HAVC-u i prosvjedi filmaša zbog pritiska (2,5%), kampanja za lokalne izbore (2,2%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto, piše N1.

Komentari