Mreža mladih Hrvatske povodom Međunarodnog dana mladih koji se održava 12. kolovoza, uputila je dopis Vladi RH te državnoj tajnici Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Željki Josić.
Iznijeli su svoje zahtjeve po pitanju toga kako bi se mogao poboljšati život mladih u državi.
“Podsjetimo, naše preporuke obuhvatile su pet područja: zapošljavanje, stanovanje, obrazovanje, participacija mladih te politike za mlade.
I. Mlade radnice i radnici zaslužuju ugovore na neodređeno i dostojanstvene uvjete rad
Istaknimo da, prema Eurostatu , Hrvatska čvrsto drži drugu poziciju s brojem prekarno
zaposlenih radnika dvostruko većim od prosjeka Europske unije. Osim toga, prema statistici
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2020. godini bez posla su u najvećem broju ostali mladi u dobi od 21 do 29 godina, njih gotovo 8 tisuća i taj se broj do danas nezamjetno promijenio. Kolika je mogućnost da su podaci u korelaciji i da su prekarno zaposleni mladi prvi izgubili poslove? Upravo su to situacije na koje smo upozoravali našim paketom preporuka.
(1) Potrebno je poticati dugoročno i stabilno zapošljavanje kroz ugovore na neodređeno,
a posebno pri prvom zapošljavanju, kroz razne stimulacije i kroz mjere Aktivne politike
zapošljavanja te poštene početne plaće (više u skladu s procjenama troška življenja, nego
minimalcem)
(2) Naknada za nezaposlenost treba vrijediti i za mlade bez prijašnjeg radnog iskustva,
uključujući i druge oblike pomoći (naknada za stanarinu ili druge mjere, dok mlada osoba traži posao)
(3) Potrebno je uvesti sustav priznavanja studentskog rada pri obračunu staža i radnog
iskustva
II. Poticanje stanovanja kroz drugačije oblike osim isključivo kreditnog zaduživanja
Ne samo da još uvijek držimo Eurostatov rekord već smo oborili i vlastiti, s najvećim brojem mladih, 76,9% njih u dobi od 18 do 34 koji i dalje žive s roditeljima. Kolika je mogućnost da je podatak u korelaciji s prethodno navedenim, odnosno da kvalitetno zaposlenje i stabilno radno mjesto uvjetuju mogućnosti napretka u vidu stambenog osamostaljenja? Znajući koliko je mladima teško stambeno se osamostaliti, posebice u ovo vrijeme neprekidnog rasta cijena nekretnina, naveli smo nekoliko preporuka.
(1) Potrebna je jača zakonodavna regulacija dugotrajnog najma nekretnina za stanovanje
koja izlazi u susret mladima (naročito studentima, učenicima, nezaposlenima, osobama koje prvi put izlaze na tržište rada, posebno ugroženim skupinama, itd.)
(2) Potrebna je stroža kontrola poštivanja ugovora o najmu i bolja zaštita najmoprimaca
te sprječavanje ilegalnog najma
(3) Potrebno je veće ulaganje u stanogradnju kako bi se povećao fond javnih stanova i tako omogućilo jeftinije stanovanje
(4) Treba poticati dugoročni najam ili sufinanciranje najma (za nezaposlene i ugrožene
skupine) kao alternative poticanju kreditnog zaduživanja
(5) Treba razviti model stambenog zbrinjavanja za mlade iz ranjivih skupina poput mladih
iz alternativne skrbi, primjerice putem modela javnog stanovanja
III. Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao nastavnog predmeta u osnovne i srednje škole te povećanje investicija u strukovno obrazovanje
Iako istraživanja pokazuju potrebu učenika, nastavnika pa i roditelja za uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja; iako je posljednje istraživanje političke pismenostib srednjoškolaca potvrdilo tu potrebu; GOO i dalje nije prihvaćen na nacionalnoj razini niti je standard kvalitete obrazovanja jednak u svim školama. Koliko je moguće da je navedeno u korelaciji sa dosad istaknutim podacima, da nedovoljno kvalitetno obrazovanje doprinosi većoj stopi nezaposlenosti i otežanom procesu stambenog osamostaljivanja? Apelirajući na promjene u obrazovnom sustavu, predali smo sljedeće naputke.
(1) Treba nastaviti povećanja investicija u strukovno obrazovanje, kvalitetno uvođenje
dualnog sustava obrazovanja
(2) Potrebna je beskompromisna politička podrška za sustavno i kvalitetno uvođenje
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni
sustav
(3) Potreban je veći broj stipendija, pogotovo za one slabijeg socioekonomskog položaja
(4) Potrebno je aktivno raditi na podizanju studentskog standarda te ulaganje u smještajne kapacitete studentskih i učeničkih domova
IV. Umjesto dugogodišnjeg čekanja novog Nacionalnog programa za mlade, napraviti operativni kratkoročni plan koji će odgovarati na potrebe mladih u doba pandemije
Poznato nam je da je proces konačno u tijeku. Točnije, započeo je osnivanjem Radne skupine za izradu Nacionalnog programa za mlade u srpnju ove godine. Ono što čudi je da, unatoč datim preporukama, Mreža mladih Hrvatske nije pozvana u spomenutu Radnu skupinu. Mreža je sudjelovala u svakom dosadašnjem procesu izrade NPM-a i organizacija je koja je razvila ključne elemente za izradu politika za mlade, usvojene u preporuke Europskog foruma mladih. Kako je moguće da organizacija koja okuplja i predstavlja 72 udruge mladih i za mlade iz cijele Hrvatske, iz svih područja od interesa za mlade, nije pozvana da podijeli svoje znanje i iskustvo u ovim kriznim vremenima? Ovo su bile naše preporuke, prije godinu dana.
(1) Treba hitno pristupiti kreiranju operativnog dokumenta koji će adresirati probleme u
kontekstu pandemije i izgledne gospodarske krize
(2) Kroz novi Središnji ured za demografiju mlade treba uspostaviti bolju međuresornu
koordinaciju po pitanju politika i tema za mlade
(3) Potrebno je prioritizirati ispunjavanje EU Ciljeva za mlade
V. Uključivanje sektora, ali i općenito mladih u procese donošenja odluka i kreiranja politika za mlade
Govoreći o (ne)uključivanju sektora, ne smijemo izostaviti zaista čestu komunikaciju i dostupnost Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Bez obzira na to, odgovori na naše upite i apele gotovo nikad nisu konkretni i potpuni. Stoga se i dalje pitamo – kako je moguće da su financijska sredstva koja se dodjeljuju putem natječaja za mlade umanjena umjesto povećana? Kako je moguće da i dalje kasnimo sa standardizacijom youthworka u Hrvatskoj? Za rješavanje ovih problema predložili smo dolje navedeno.
(1) Potrebno je uključiti sektor mladih od početka u rad novog Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade
(2) Potrebno je inkluzivno i transparentno donošenje javnih politika od interesa za mlade
(3) Ured treba aktivno zagovarati uključivanje ishoda Dijaloga EU-a s mladima u politike
RH na nacionalnoj i lokalnoj razini
(4) Ured treba osigurati dostatno i ciljano financiranje rada udruga mladih i za mlade iz
državnog proračuna, ne samo EU fondova, koje posebno cilja na male i srednje udruge koje
rade s mladima, uz povećanje izdvajanja za mlade iz lutrijskih sredstava
(5) Potrebno je poticati uključivanje mladih u tijela poput Savjeta mladih, učeničkih vijeća, studentskih zborova i slično”, priopćili su iz Mreže mladih Hrvatske.
