MEDIJSKI STRUČNJACI U RASPRAVI O HRT-u: ‘Političkih dodvoravanja ne smije biti, HRT treba služiti čitavoj javnosti’ (FOTO/VIDEO)

Mirko Cvjetko

„HRT u budućnosti treba privlačiti novu publiku, a ne se samo zadržavati na svojoj postojećoj. To se može ostvariti kvalitetnim i privlačnim sadržajem, a uzor trebaju biti medijski servisi poput BBC-ja“, zaključila je Car.

Tridesetak novinara, komunikologa i studenata novinarstva raspravljalo je 11. lipnja na drugim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj o značajnoj temi: Kamo ide HRT – sadašnjost i budućnost javnog servisa. Uvodničarka tribine bila je doc. dr. sc. Viktorija Car, stručnjakinja za javni medijski servis s Fakulteta političkih znanosti, a u raspravu su se uključili brojni novinari poput Karoline Vidović Krišto, Ive Anžulović, Frane Ridjana, doajena hrvatskog novinarstva Ante Gavranovića te uglednog profesora, komunikologa Danijela Labaša i ostalih.

Voditelj projekta novinar Goran Galić na samom se početku osvrnuo na ciklus Medijskih susreta Odjela za medije MH te istaknuo da je svrha ovih tribina da se argumentiranom i stručnom diskusijom raspravlja o temama iz područja medija i komunikologije. Galić je naglasio da je cilj tribine razmotriti ulogu Hrvatske radiotelevizije kao nacionalnog medijskog servisa u hrvatskom društvu danas, raspraviti ispunjava li HRT odgovarajuće svoje zadaće i vjeruju li građani sadržajima koje proizvodi.

Uvodna riječ Viktorije Car

Doktorica znanosti Viktorija Car, koja godinama proučava javni medijski servis, a od 2011. do 2012. bila je i članicom Programskog vijeća HRT-a. Kazala je da javni medijski servis treba razumijevati kao javno dobro i socijalni kapital čija je zadaća štiti interes javnosti te pod jednakim cijenama svima omogućiti pristup ključnim društvenim informacijama. „Program javnog medijskog servisa je program koji javnost interesira, koji ga plaća – prema tome, javnost treba informirati, obrazovati i zabavljati. To su ciljevi koji su se u početcima i ispunjavali. Priča javnog medijskog servisa nasljeđuje misije najstarijeg medijskog servisa BBC-a. Njegov je glavni urednik John Reith postavio spomenute tri maksime koje mediji trebaju ispunjavati. Pitanje tih triju maksima i njihova ispunjavanja nalazi se u srži rasprave o HRT-u u današnjici“, izjavila je dr. Car te dodala da je zadaća koja proizlazi iz tih maksima “proizvoditi program za sve građane Republike Hrvatske”. Posebno je upozorila na neravnomjernu distribuciju resursa prema regionalnim centrima.

Ključni problemi HRT-a

Profesorica Car istaknula je da javni medijski servis treba biti garancija pouzdane informacije te javno dobro i socijalni kapital. Prema njezinu mišljenju, HRT ima kvalitetan novinarski kadar koji je sposoban kreirati originalne HRT-ove proizvode koji bi mogli informirati, obrazovati i zabavljati javnost, no nove se ideje često ne osluškuju pa prema tome ni ne provode. Podsjetila je pritom na dramske serije za djecu i mlade kakvih je nekada bilo, a danas se jednostavno ne snimaju, javnost se zabavlja kupljenim zabavnim emisijama “lijepog hrvatskog naziva” “The Voice”. Problem HRT-a tako je između ostaloga i u tomu što se uspoređuje s komercijalnom konkurencijom, prije svega RTL-om i Novom TV, iako bi valjana komparacija HRT-a bila s drugim medijima koji stvaraju sadržaje, programe i usluge u interesu javnosti. Primjer iz Europe na koji je Car ukazala jest primjer podizanja kvalitete javnog servisa u Njemačkoj u kojoj se “natječu” televizije koje su obje financirane iz javne pretplate, ARD i ZDF.

Jednim od problema na HRT-u Car smatra i loše upravljanje radnim kadrom i neosluškivanje njihovih kreativnih ideja. Fokus se, umjesto na kreativno stvaralaštvo, stavlja na otkup tuđih licenci te prikazivanje već viđenih formata i njihovih kopija.

„Da bi bio vjerodostojan, odgovorni HRT-a svojoj javnosti treba transparentno pokazati svoje poslovanje i upravljanje. Javnost treba znati na što se konkretno troši javni novac“, istaknula je Car te dodala da arhiv HRT-a kao trajni dokument vremena mora ostati socijalni kapital. Uz to, osudila je politička dodvoravanja:

„HRT-u nije cilj da služi političkom ili ekonomskom interesu pojedinih skupina, nego čitavoj javnosti. Medijska konstrukcija stvarnosti koju HRT gradi nerijetko su žrtve, žrtve i žrtve. Što bi se dogodilo da počnemo promovirati znanje, uspjeh ostvaren na temelju znanja?” pitala se na kraju uvodnog izlaganja profesorica Car.

Karolina Vidović Krišto ogorčena kršenjem ljudskih prava na HRT-u

Nakon uvodnog izlaganja Viktorije Car, počela je rasprava okupljenih medijskih stručnjaka. Za riječ se između ostalih javila bivša novinarka HRT-a, Karolina Vidović Krišto: “Problemi koji pogađaju hrvatsko novinarstvo su sustavni i kao takve ih treba rješavati. Temeljni problem HRT-a je što se ne poštuju ljudska prava, krši se sloboda govora“, istaknula je Vidović Krišto koja je prof. Car zamjerila što to nije spomenula u uvodnom predavanju. “Jeste li znali da HRT konstantno krši Etički kodeks i ljudska prava, da zaposlenici ne smiju iskazati svoju seksualnost, da ne smiju ići u crkvu? Onaj tko unutar kuće upozori na takva kršenja, ostaje bez posla. Što mislite, kako je raditi u takvim uvjetima? Riječ je o eskalaciji neslobode medija u RH“, naglasila je Vidović Krišto.

Pluralnost stavova i pozitivne strane

Književnik i novinar Stjepan Šulek izrazio s je stav da je za javnu televiziju ključna pluralnost stavova, što se u Njemačkoj postiže programskim odgovorima sastavljenim od predstavnika sindikata, vjerskih zajednica, političkih stranaka i drugih društvenih organizacija.

Doktor znanosti Danijel Labaš s Hrvatskih studija dijagnosticirao je pojavu konkurencije unutar samog HRT-a. Prema njegovu mišljenju, velik potencijal krije se na HRT-u 4 koji ostvaruje zavidne rezultate po kvaliteti informiranja građana. Sa stajališta sebe kao gledatelja HRT-a upozorio je na dva doživljaja konzumiranja ovih programa: da su programi HRT-a namijenjeni prvenstveno za manjinsku skupinu gledatelja i da suptilno ideologiziraju društvo. Okupljeni su se složili da je ideologizacija društva vidljiva kroz neprestani odabir istih sugovornika koji služe samo za potvrđivanje uredničkih mišljenja.

U smislu kupovine stranih licenca, rasprava se vodila o projektu „The Voice“, interkulturalizaciji takvih sadržaja i koristi takvih programa za hrvatsku publiku. Profesor Labaš istaknuo je da se u projektu “The Voice” ipak moglo naći zabave za cijelu obitelj, na što je Car odgovorila da prema njezinu mišljenju zabavni sadržaj na HRT-u koji plaćamo ipak treba imati u poučnu dimenziju jer sadržaje poput toga možemo pronaći i u drugim izvorima, besplatno.

Lovrić: ‘Televizija je mnogo zahtjevniji mediji za novinarsku etiku nego tisak’

Studenti novinarstva i novinar HRT-a Frano Ridjan nije se složio s tvrdnjama Karoline Vidović Krišto koja je istaknula da se na HRT-u krše temeljna ljudska prava. Prema njegovim saznanjima, nikome se ne zabranjuje istaknuti seksualnost. Poveli su raspravu o mogućnostima i prilikama mladih novinara za zaposlenje i karijeru u ovoj struci. Govorilo se o „out-sourcingu“ novinara kao praksi, teškim mogućnostima za stalni radni odnos i socijalnom okruženju novinarstva. Jedna je studentica novinarstva istaknula da smatra da osim prakse na HRT-u studenti nemaju prilike doći u redove HRT-a kao zaposlenici. Životne prilike i društvo u kojem živimo ne dopušta mladim ljudima da dugo rade volonterski ili za neredoviti honorar, a prilika za poslom poput onog na HRT-u ne pruža se baš svakome. Ridjan se nije složio s mladom kolegicom istaknuvši da se prilike ne daju nego zaslužuju te da se baviti novinarstvom nije dovoljno početi na 5. godini studija, već mnogo, mnogo ranije.

Doajen hrvatskog novinarstva Ante Gavranović govorio je o nedostatku novinara-mentora za mlađe kolege, a pročelnik Matičina odjela za medije Branko Lovrić složio se s Gavranovićevom ocjenom o snažnom utjecaju HRT-a na hrvatsko društvo. Istaknuo je pritom da je u smislu političkih, grupnih i ekonomskih interesa televizija mnogo zahtjevniji mediji za novinarsku etiku nego tisak.

Ima li nade za HRT?

Viktorija Car složila se s opaskom Danijela Labaša o kvaliteti HRT4 kao programa, pritom apostrofiravši HRT 3 koji je pod vodstvom Dejana Šoše „postao kultni program za ljubitelje kulture“. Za sam kraj, Car je naglasila da visoki postotak naplate TV-pristojbe daje stabilnost HRT-a, što je zalog koji treba dobro iskoristiti.

„HRT u budućnosti treba privlačiti novu publiku, a ne se samo zadržavati na svojoj postojećoj. To se može ostvariti kvalitetnim i privlačnim sadržajem, a uzor trebaju biti medijski servisi poput BBC-ja“, zaključila je Car.

Treći Medijski susreti u Matici hrvatskoj održat će se u rujnu, a kako je izgledala druga tribina, pogledajte ovdje:

Tekst je u cijelosti preuzet sa Dnevno.hr.

 

Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko
Mirko Cvjetko

Komentari