Prvo se žestoko obrušio i na SDP i na HDZ, a potom je do najsitnijih detalja pojasnio kako prema njegovom viđenju posluje HBOR.
Saborski zastupnik Ivan Lovrinović očito se nije šalio ili bolje rečeno nije lažno obećavao, kada je najavio žestoki obračun sa ekonomskim sustavom u Hrvatskoj. Iako je imao prvotnu ideju baviti se ekonomskim problemima kao ministar financija, sada će to morati raditi iz saborskih klupa jer je njegovo nesuđeno mjesto zauzeo HDZ-ov kadar Zdravko Marić. Već nam je u nekoliko navrata Lovrinović putem društvenih mreža javno govorio o problemima koje je zatekao u financijskom resoru, te o nepravilnosti u djelovanju HNB-a i općenito o problemima o kojima se rijetko govori.
No, dok su jučerašnjoj sjednici glavne teme bile prisege bivših ministara i premijera, te imenovanje Vesne Pusić i Milanke Opačić potpredsjednicama Sabora, rasprave oko HBOR-a se nije dotakao nitko, a još manje ih je popratilo ono što se uistinu događalo. No, predsjednik udruge Promijenimo Hrvatsku, Lovrinović, odlučio je podijeliti s javnosti kako se u toj raspravi o HBOR-u zapravo spominjalo sve osim onih najvažnijih stvari, koje je on spomenuo u svojemu izlaganju. Lovrinović se prvo žestoko obrušio i na SDP i na HDZ, a potom je do najsitnijih detalja pojasnio kako prema njegovom viđenju posluje HBOR. Uz to, Lovrinović je iznio i nekoliko prijedloga kojima bi on poboljšao rad Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Objavu Ivana Lovrinovića prenosimo u cijelosti
“HBOR je kratica za Hrvatsku banku za obnovu i razvoj čiji bi glavni cilj postojanja trebao biti povlašteno kreditiranje malih i srednjih poduzeća te decentralizacija gospodarstva. Danas smo u Saboru raspravljali o izvještaju o radu ove institucije u kojem se može naći puno podataka osim onih najvažnijih. Moja se rasprava nije dopala niti HDZu niti SDPu jer su i jedni i drugi tamo imali svoje poslušnike.
Jedni drugima su prijetili da ne iznose prljavi veš jer će tada iznijeti puno više toga protiv one druge strane. Grozno. Pošto ni jednima ni drugima to ne odgovara, u medijima o ovoj temi i nećete naći najvažnije teze iz rasprave pa vam u nastavku prezentiram najvažnije misli koje su izrečene:
1. HBOR je od svog osnutka 1992. do danas umjesto RAZVOJNE banke uglavnom bio TRANSFERNA banka koja je u značajnoj mjeri selektivno i po političkoj podobnosti plasirala kredite. Tako je HBOR dobivene transfere iz proračuna dalje transferirala umjesto da je kreditirala i aktivno sudjelovala u gospodarskom razvitku RH.
2. Uprave HBOR su uglavnom ispunajvale političke želje i pokrivale se odlukama Nadzornog odbora u kojem sjedi 6 ministara i 3 saborska zastupnika…uz plaće koje su u pravilu bile 5-6 puta veće od prosječne hrvatske plaće i političko pokriće.
3. Uz političko pokroviteljstvo i komercijalnu reviziju (Deloitte, PWC) poslovanja HBOR jerijetko pohodila Državna revizija . Tako imamo paradoks da korištenje javnog novca ne kontrolira državna već privatna revizija.
4. Tako su razvijani različiti programi kreditiranja putem poslovnih banaka koji nisu bili u skladu s ciljevima nacionalne ekonomske politike već u skladu s poslovnim politikama banaka koje su ta sredstva od HBOR plasirala svojim komitentima. Danas je nemoguće dobiti popise korisnika kredita dobivenih od HBOR niti kriterije po kojima su odobreni, niti sektore u kojima su završili..
5. Danas postoje banke, pa čak i one koje su u likvidaciji (po rješenju HNB-a) koje su dominantno bile „klijenti“ HBOR pa tako imamo banku koja je propašću ostavila čak oko 300 milijuna kredita koje joj je plasirao HBOR (Centar banka). Zanimljivo bi bilo vidjeti tko su bili krajnji korisnici tih kredita.
6. HBOR je u razdoblju gospodarskog pada BDP od 2008-2014 odobrio gotovo 8,5 milijardi kuna kredita ( a prema informacijama s krajem ove godine to će doseći čak 12 milijardi ), dok su poslovne banke provodile politiku razduživanja u tome razdoblju u neto iznosu od 8 milijardi kuna. Tako ispada da su gospodarstvo i bilance poslovnih banaka spašavane isključivo državnim proračunskim novcem. Pametnome dosta.
7. Uz to dovoljno je još reći da je prosječna kamata po kojoj HBOR plasira sredstva 1,5% a istodobno država izdaje obveznice i zadužuje se po prosječnoj kamati od 5,5%….Štoviše, u jednom trenutku tijekom 2010. HBOR je postao tzv. kvalificirani investitor u ime RH u rizične investicijske fondove tzv. fondove za gospodarsku suradnju. Za takav položaj danas uglavnom plaća unaprijed naknade za upravljanje neovisno o ostvarenim ulaganjima takvih fondova. Kolike naknade su plaćene i kakvi rezultati fondova za gospodarsku suradnju su postignuti trebalo bi također biti javno dostupno javnosti.
8. Zašto ne postoji popis sektora i društava kojima ste izravno plasirali 2,2 milijarde kuna u 2014….jer kao što znate više od 90% svih trgovačkih društava su mala i srednja poduzeća…kome zapravo služi HBOR, to je važno za sve porezne obveznike
9. HBOR je razvojna banka, ali još od 2010. pa do danas imali su u danim kreditima udio sredstava za likvidnost čak 70%, a danas je oko 40%, a ostatak je za ulaganja…..pa je li HBOR komercijalna banka ili daje kredite za ulaganja na dugi rok….
Zato predlažemo sljedeće:
1. HBOR treba postati prava razvojna banka s profesionalnom upravom koju nadzire nadzorni odbor sastavljen od svih dionika poslovnog, akademskog i političkog života. Nužno je izbaciti dominantno političke, a uvesti ekonomske kriterije i ciljeve poslovanja.
2. Zakonom definirati nadležnost Državnog ureda za reviziju nad poslovanjem HBOR-a
3. Definirati kriterije dodjele kredita i poticanja izvoza te javno objavljivati sektore i one poslovne sustave koji dobivaju kredite ili im se jamči za izvoz.
4. Izvještavati Hrvatski sabor o poslovanju HBOR-a ne samo o financijskim rezultatima HBOR-a, već o rezultataima koji su postignuti kreditiranjem i to kroz povećano zapošljavanje po industrijskim sektorima i rast bruto dodane vrijednosti po sektorima.”
>>> MEDIJI SU VAM OVO PREŠUTJELI: Lovrinović otkrio šokantne detalje s prve financijske sjednice!
>>> LOVRINOVIĆ NAJAVIO ŽESTOK OBRAČUN: Kako će na ovu poruku reagirati Petrov i Karamarko? (FOTO)
