Vlada je u četvrtak usvojila Program konvergencije za razdoblje do 2022. godine koji za cilj ima, kako mu i samo ime kaže, približavanje Hrvatske Europskoj uniji, ali dio projekcija iz tog programa pokazuje da se Hrvatska po nekim važnim pokazateljima u sljedećim desetljećima neće približiti prosjeku Unije nego će se čak i udaljavati, piše Novi list.
S druge strane izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb za starije će rasti, ali na tom polju Hrvatska će, umjesto približavanja dodatno zaostajati za EU-om. Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a.
Da takav postotak vrijedi i u Hrvatskoj za zdravstvo bi se izdvajalo još najmanje 5,7 milijardi kuna godišnje. No, razlika će se dodatno povećavati, Hrvatska će 2050. godine za zdravstvo izdvajati 5,8 posto a prosjek EU-a bit će 7,7 posto.
Još veća razlika bit će kod dugotrajne skrbi za starije. Danas Hrvatska za tu skrb izdvaja 0,9 posto BDP-a, dok je u EU-u prosjek 1,6 posto BDP-a. Unatoč povećanju, Hrvatska toliki udio neće dosegnuti i u sljedećih pet desetljeća.
Prema Vladinim projekcijama, 2070. godine Hrvatska će za dugotrajnu skrb ulagati 1,2 posto BDP-a, ali će prosjek odvajanja za dugotrajnu skrb u EU-u otići na 2,7 posto BDP-a.
Iako je Vladin dokument program konvergencije za razdoblje do 2022. godine, puno je bitnije, napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, pogledati trendove do 2030. i 2040 ili 2070. godine, a to bi posebice morali učiniti političari koji trebaju promišljati hrvatsko društvo i državu, piše Novi list.
