Kreće masovna deblokada računa građana! Iz Fine potvrdili: Bankama poslano gotovo milijun nalog

Foto: Jakov Prkic / CROPIX

Financijska agencija (FINA) rano jutros započela je slanje naloga za deblokadu računa u banke, što će potrajati nekoliko radnih dana budući da se radi o velikom broju elektroničkih naloga koji se moraju odraditi i u sustavima banaka, a radi se o gotovo milijun naloga, potvrđeno je iz Fine.

Fina je time počela s masovnom deblokadom računa blokiranih građana, njih više od 238 tisuća, a nakon što je Sabor u petak usvojio Vladinu mjeru o moratoriju na ovrhe u iduća tri mjeseca.

Tako će ovršeni građani barem na tri mjeseca osjetiti kako izgleda život bez blokiranog računa, no ovom Vladinom mjerom neće biti obuhvaćeni svi ovršeni nego sam oni koje je blokirala Fina.

Prema procjeni saborskog zastupnika i društvenog aktivista Gorana Aleksića radi se o jednoj trećini blokiranih kojima računi neće biti deblokirani jer im ovrhu ne regulira Fina budući da takvim ovršenicima poslodavac ili HZMO direktno uplaćuje dio plaće ili mirovine za ovrhu na račun vjerovniku i ništa ne uplaćuje na blokirani račun.

“Da bi i te ovrhe bile zaustavljene, potrebno je mijenjati ovršni zakon u člancima 196. do 203. na način kako je izmijenjen Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima”, pojasnio je Aleksić.

U ovu skupinu nažalost spadaju i umirovljenici kojima HZMO vrši ovrhu nad mirovinom, a ne Fina.

Također, moratorij na ovrhe ne odnosi se na fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih rata po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

Unatoč tromjesečnoj deblokadi, ovršani građani i dalje će morati imati redovni i zaštićeni račun na koji će im se i dalje, kao da je u tijeku ovrha, isplaćivati tri četvrtine plaće, a ostatak na redovni tekući račun u banci s kojega se ovršuju sredstva i s kojega će se ponovno provoditi ovrha nakon što istekne moratorij.

“S ovim kozmetičkim izmjenama blokiranima se ništa ne mijenja, osim što će im se nakon tri mjeseca u ponovno aktiviranje ovrhe nadodati i ovrhe koje će im doći u vrijeme moratorija pa će im sve blokade najednom sjesti na račun”, poručuje predsjednik Ovršnog ustanka Danijel Galović.

I on upozorava na činjenicu da se radi samo o deblokadi u sustavu Fine i skreće pozornost na činjenicu da od moratorija nisu izuzete ovrhe koje provode agencije za naplatu potraživanja ili, kako ih blokirani zovu, utjerivači dugova.

I Ovršni ustanak, i Goran Aleksić, i njegov saborski kolega Ivan Lovrinović, kao i cijela oporba tražili su moratorij na ovrhe od godinu dana što bi bilo izvrsno vrijeme da se konačno riješi problem blokiranih građana u Hrvatskoj.

Lovrinović podsjeća da su agencije za naplatu potraživanja otkupile 38 milijardi kuna duga za samo 10 milijardi. Stoga predlaže da država od agencija otkupi taj dug i izda obveznicu od 11 milijardi kuna na 10 godina i uz kamatu od 2 posto, a građani bi kupnjom obveznice u proračun godišnje uplaćivali oko milijardu kuna i, što je najvažnije, više ne bi bili blokirani. Vlada je odbila prijedlog.

Komentari