Osim Lukovića i Vedriša, javnost je oduševila ideja postavljanja Andreja Plenkovića za predsjednika Vlade RH.
Neki od medija objavili su kako je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko poručio Boži Petrovu iz MOST-a da bi, uz neke specifične uvjete, oni bili spremni prihvatiti imenovanje nestranačkog kandidata za mandatara nove hrvatske vlade. Naime, riječ je o bivšem čelniku Zagrebačke banke i aktualnom predsjedniku Nadzornog odbora Hanžekovićeve medijske kuće EPH, Franji Lukoviću te uglednom ekonomistu i konzultantu Mladenu Vedrišu, inače bliskom HDZ-u. Prema pisanjima Telegrama, ideja vrha HDZ-a, zapravo, trebala bi biti predstavljena hrvatskoj javnosti kao originalna zamisao ljudi iz MOST-a: nestranački stručnjak koji može garantirati provedbu reformi.
Međutim, osim Lukovića i Vedriša, javnost je oduševila ideja postavljanja Andreja Plenkovića za predsjednika Vlade RH što se također čini kako vrlo izgledan scenarij ako je suditi na temelju dobrih odnosa koji Prgomet i Plenković njeguju korektne odnose.
FRANJO LUKOVIĆ
Jedan od najdugovječnijih bankarskih šefova u Europi, na čelu Zagrebačke banke, najveće banke u Hrvatskoj, nalazi se već 22 godine. Njegovi suradnici kao najveću kvalitetu drže vođenje dugoročne politike. Rijetko istupa u medijima, politički nije angažiran iako se drži da je bliži ljevici. Snažno je povezan je s hrvatskim kompanijama kao i s dijelom politike iako je pokušavao ostati nezavisan. Povezivalo ga se s nekim nedovoljno transparentnim privatizacijama. Optužbe mu nikada nisU dokazane. Valja spomenuti kako Zagrebačka banka pod njegovim vodstvom bila je prva banka čije su dionice izlistane na Londonskoj burzi 1996. Međutim, u javnosti nikad nisu prestajale priče o načinu privatizacije Zagrebačke banke gdje se Lukovića dovodi u negativan kontekst, a prigovara mu se zbog navodnih makinacija sa starom deviznom štednjom i visokih kamata.
Hobi mu je osim tenisa bio uzgoj maslina i proizvodnja maslinovog ulja. Luković tako posjeduje maslinik između Rovinja i Bala od 10 tisuća kvadratnih metara, piše Večernji list.
MLADEN VEDRIŠ
Rođen je 29. prosinca 1950. u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i VII. gimnaziju u Križanićevoj. Upisao je Ekonomski fakultet. Sudjelovao je u pokretu hrvatskih sveučilištaraca 1971. Diplomirao je 1973. Dobitnik je Rektorove nagrade. Pohađao je poslijediplomski studij „Financijska teorija i politika“. Magistrirao je s temom „Analiza uzroka porasta javnih rashoda u suvremenom svijetu“. Bio je zamjenik šefice tog Komiteta Marine Matulović Dropulić. Nakon demokratskih promjena 1990. izabran je uz potporu HDZ-a za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba (današnji gradonačelnik), piše Večernji listhttp://www.vecernji.hr/biografije/mladen-vedris-381. Na toj dužnosti bio je do 1992. godine. U svibnju 1993. prelazi u Hrvatsku gospodarsku komoru. Bio je na njenom čelu do rujna 1995. kada napušta aktivnu politiku. Počinje se baviti znanstvenim radom.
Doktorirao je 1996. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s temom „Strukturna politika u funkciji uspostave efikasnog tržišnog gospodarstva RH“, a usavršavao se i na Harvardu.
ANDREJ PLENKOVIĆ
Andrej Plenković hrvatski je političar, pravnik i diplomat te zastupnik u Europskom parlamentu iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Tijekom svoje karijere obnašao je različite funkcije u Ministarstvu vanjskih poslova, 2011. godine je kao član HDZ-a izabran na izborima u Hrvatski sabor, a 2013. godine izabran je za jednog od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta. Radi se o neopterećenom tipu, s međunarodnom karijerom i karizmom kakva se rijetko viđa u hrvatskim političkim vodama. Kada se podsjetimo zadnjih unutarstranačkih izbora u HDZ-u, tada nije teško dokučiti da je Plenkovićev kapacitet prepoznala i sama Jadranka Kosor, uzimajući ga za jednog od ključnih ljudi u bitci za još jedan mandat, što joj nije pošlo za rukom.
