Po prvi puta nakon povijesnog zarona do dna Crvenog jezera široj javnosti su predstavljene tajne koje krije ova imotska krška jama.
Predavanju u karlovačkoj Aquatici prisustvovali su direktor Turističke zajednice Imotski i jedan od organizatora ekspedicije Luka Kolovrat, organizator ekspedicije Ante Kukavica, jedan
od najpoznatijih svjetskih speleoronioca Frederic Swierczynski, sigurnosni ronilac Petra Kovač Konrad i voditelj bioloških istraživanja Crvenog jezera Roman Ozimec.
Nakon pomnih tromjesečnih priprema, početkom svibnja ove godine u jednom od najopsežnijih i najekstremnijih istraživanja fenomena Crvenog jezera sudjelovalo je više od 20–ak stručnjaka, dok je sama ekspedicija trajala punih tjedan dana. Okupljene je posebno iznenadila činjenica da jezero obiluje živim organizmima, kako na površini stijena, tako i na 300-tinjak metara dubokom dnu.
Bogatstvo Crvenog jezera
„Različiti ekosustavi utvrđeni ovim znanstvenim istraživanjem pokazali su da Crveno jezero, osim poznate riblje vrste imotske gaovice, krije i još dvije vrste riba koje se u potpunosti razlikuju od gaovice. Također, analizom sedimenta s dna jezera pronađeni su i životinjski organizmi koji obično žive u spiljama, što ne čudi s obzirom da su na dnu uvjeti kakvi obično jesu u spiljama. U svakom slučaju, još uvijek ostaju vrlo otvorena pitanja o tome koji sve organizmi obitavaju u jezeru, a s novim istraživanjima nastavljamo već u rujnu 2017. kako bismo upotpunili dosadašnje pronalaske ovih jedinstvenih ekosustava.“, rekao je Roman Ozimec.
Prije samog predstavljanja brojni su uzvanici posjetili Speleoteku, razgledali knjige na temu speleoronjenja te ostale knjige i časopise specijalizirane zbirke koja do kraja 2017. gostuje u
Znanstvenoj čitaonici Aquatike i u kojoj mogu uživati svi posjetitelji slatkovodnog akvarija.
„Iznimno nam je drago da je Aquatika imala priliku ugostiti ovu povijesnu ekspediciju. Trud koji su istraživači uložili u pripremu i provedbu istraživanja, a sada i predstavljanje zapanjujućih
rezultata istraživanja o Crvenom jezeru, može nas sve samo motivirati da ustrajemo u svome radu. Aquatika prepoznaje izniman rad i rezultate, stoga ćemo uvijek sa zadovoljstvom biti dio
svake priče o radu i znanstvenim postignućima.“, kazala je Margarita Maruškić Kulaš, ravnateljica Javne ustanove Aquatika.
Pružanjem potpore u organizaciji ovakvih događaja, želi se približiti zanimljive znanstvene sadržaje široj javnosti te ujedno unaprijediti postojeće edukacijske sadržaje u Aquatici.
Podsjetimo, projekt Javne ustanove Aquatika sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. –
2013. u iznosu od 36.222.282,45 kuna. Ukupna vrijednost projekta pod nazivom „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium“ iznosila je 36.691.939,25 kuna.