INFLACIJA RASTE, A S NJOM BI MOGLE I KAMATE NA KREDITE: Analitičar otkriva što bi se moglo promijeniti nakon ulaska u eurozonu

Foto: Pixabay

Savjet Hrvatske narodne banke je na sjednici održanoj prošlog tjedna zaključio da se pod utjecajem ratnih događaja u Ukrajini i sankcija Rusiji povećala ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima te napomenuo da se zbog rastuće inflacije očekuje podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka.

To će postupno podići cijenu novog zaduživanja i povećati teret otplate kredita s promjenjivim kamatnim stopama, priopćili su.

Kako hrvatski građani dugi niz godina nisu mogli dignuti stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom za cijelo vrijeme dizanja kredita, mnogi su s pravom zabrinuti. Nešto će bolje proći oni koji se sada odluče na kredit, jer su banke u međuvremenu malo popustile svoje uvjete.

Sada je moguće dignuti kredit s fiksnom kamatom stopom na jedan duži vremenski rok, iako još nijedna banka ne daje kredite s fiksnom kamatnom stopom na razdoblje duže od 25 godina.

Ročnost kredita nije ograničena

Informativna lista ponude kredita HNB-a pokazuje kako je i dalje najisplativije dignuti kredit u stambenim štedionicama. Tako PBZ stambena štedionica d.d. nudi stambeni kredit za kupnju stana/kuće s fiksnom kamatom na rok otplate od 25 godina. Wüstenrot stambena štedionica nudi kredit s fiksnim kamatama na 272 mjeseca.

Kad je riječ o bankama tu je situacija već lošija. Samoborska banka je jedina koja nudi kredite s fiksnom kamatnom stopom na 20 godina, dok sve ostale banke nude 15 ili manje godina. Najlošije će proći korisnici OTP banke d.d.. Ova najveća mađarska komercijalna banka svojim korisnicima u Hrvatskoj nudi fiksne kamate na stambene kredite samo na tri godine.

Iako je situacija bolja nego prije nekoliko godina, naši građani su još uvijek više izloženi riziku nego građani EU. Na pitanje hoćemo li i mi nakon ulaska u eurozonu moći dzati kredite s fiksnom kamatom cijelo vrijeme otplaćivanja kredita iz Hrvatske narodne banke (HNB) nam odgovaraju kako u našoj zemlji ročnost kredita nije ograničena, pa odluka o tome ovisi o poslovnim politikama banaka.

“Teško je spekulirati hoće li se to mijenjati s ulaskom u eurozonu. U nekim je zemljama euro područja moguće ugovoriti stambene kredite s vrlo dugom ročnosti uz fiksnu kamatnu stopu. U Italiji je to moguće do 40 godina, u susjednoj Sloveniji do 30 godina”, objašnjavaju iz HNB-a.

Promjene nakon ulaska u eurozonu

Prema podacima Europske središnje banke, među novoodobrenim stambenim kreditima banaka u euro području u 2021. oko polovine je ugovoreno uz kamatnu stopu fiksiranu u roku duljem od 10 godina, a samo oko šest posto ugovoreno je uz varijabilnu kamatnu stopu ili kamatnu stopu promjenjivu u razdoblju kraćem od godine dana.

“U Hrvatskoj je u 2021. uz fiksnu kamatnu stopu ili kamatnu stopu fiksiranu u roku duljem od 10 godina odobreno oko 18 posto novih stambenih kredita, dok ih je najviše, oko polovine, ugovoreno uz kamatnu stopu fiksiranu u trajanju između 5 i 10 godina. Krediti odobreni uz promjenjivu kamatnu stopu ili kamatnu stopu fiksiranu u razdoblju do godine dana iznosili su oko 10 posto glavnice svih novih stambenih kredita”, ističu iz HNB-a.

Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako će se nakon ulaska u eurozonu kamatne stope izravnati sa onima koji su na snazi u eurozoni.

“Ako se našim građanima ne bude sviđala ponuda banke u Hrvatskoj, oni će kada budemo u eurozoni moći bez problema otići u Sloveniju ili Austriju dignuti kredit. Banke će se morati prilagoditi”, zaključuje Novotny.


Komentari