Ima li korone kod galebova s Jakuševca, životinja iz ZOO-a, ali i šišmiša? Evo što kaže veliko istraživanje

Foto:Ilustracija/Ivo Cagalj/PIXSELL

Povodom Međunarodnog dana zaštite životinja na Hrvatskom veterinarskom institutu (HVI) predstavljeni su rezultati istraživanja o prisutnosti koronavirusa SARS-CoV-2 kod divljih životinja, posebice šišmiša, ali i u otpadnim vodama u Hrvatskoj.

Pretražili su slobodno živuće te životinjske vrste koje žive u zoološkom vrtu, a od slobodno živućih vrsta odabrali su divlje svinje, crvene lisice i čagljeve. “Pretražili smo i 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta grada Zagreba. Srećom, možemo potvrditi kako u drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta. To govori u prilog činjenici da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje”, rekla je dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Osim toga, analizirani su i galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj pa je utvrđeno da isti ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju. Javnozdravstvenu prijetnju ne predstavljaju ni školjkaši, a niti otpadne vode u kojima je cirkulacija virusa SARS-CoV-2 utvrđena tijekom drugog vala epidemije i to u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.

Nizak rizik

“Trenutačno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije virusom SARS- CoV-2 za ljude te se stoga smatra da je javnozdravstveni rizik nizak”, pojašnjava dr. sc. Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta.

Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne spilje u Šibensko-kninskoj županiji jer  zanimljivo, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2, a stručnjaci su zaista i komercijalnim testovima dokazali prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus.

“Ako uzmemo u obzir činjenicu da se trenutačno najsličniji šišmišji virus CoV-2 razlikuje za 4 % odnosno 1150 mutacija, to predstavlja nekoliko desetljeća evolucijske razlike. Virus koji smo mi dokazali, razlikuje se čak 12 % od SARS-CoV-2. Nalaz protutijela svakako treba potvrditi dodatnim testiranjem jer upotrebljeni testovi očigledno dokazuju protutijela i za viruse koji su srodni sa SARS i SARS-CoV-2. Do sličnih rezultata nedavno su došli i kineski istraživači”, zaključila je dr. sc. Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta koja podsjeća kako su šišmiši kukcojedi te kako ih se ljude ne trebaju bojati. Štoviše, rekla je, treba ih štititi.

Komentari