I to smo dočekali! Informatika postaje obavezni predmet

računalo laptop napad hakeri
www.pexels.com

Informatička pismenost dosad se zanemarivala.

Već sljedeće godine, s 2018. na 2019. informatika će postati obavezan predmet u osnovnim školama. Prvo će se uvesti u pete i šeste razrede, a godinu nakon i u sedme i osme, kazala je ministrisa znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak.

„Ne možemo odmah uvesti informatiku frontalno u sva četiri razreda jer se kurikulum gradi, informatika za sedme i osme nadovezuje se na onu za pete i šeste“, objasnila je Divjak.

Kurikulum nije sporan

„Informatika će se učiti po obrazovnim sadržajima koji su već razvijeni. Potrebnu opremu dobrim dijelom već imamo. Provodimo i projekt e-škola koji se bavi opremom, edukacijom nastavnika i centralnim servisima za e-učenje, izrađen je repozitorij digitalnih sadržaja i sl. Treba vidjeti koliko i u što od opreme još treba uložiti, međutim, informatika danas ne zahtijeva neku sofisticiranu, skupu opremu u školama. Za to se već povlače europska sredstva. Već u pilot projektu e-Škole koji vodi CARNet imamo oko 300 milijuna kuna europskih sredstava iz Europskih socijalnih fondova (ESF) i Europskih fondova za regionalni razvoj (ERDF)“, objasnila je.

Ministrica je kazala da postoji jasna namjera da se pilot projekt nastavi i dovrši sljedeće godine, kako je i planirano. Osim toga, postoji i volja da se pokrene veliki projekt koji bi bio težak oko 140 milijuna eura, a ta sredstva povukla bi se iz europskih fondova.


Problem leži u nastavnicima, a ne opremi

„Osnovne škole već imaju osnovnu opremu potrebnu za informatiku. Danas djeca već programiraju na mikro računalima koja su vrlo jeftina. Već imamo sinergiju između projekta e-škola i kurikularnih dokumenata koji su ionako napravljeni, a izrađuju se i ostali planovi od kojih je najvažniji edukacija nastavnika za sljedeću godinu. Oprema je u cijelom planu najmanji problem, mnogo veći je priprema nastavnika za sve škole“, govori Divjak.

Nastavnici će se educirati prema već pripremljenim kurikularnim dokumentima, koji ne bi smjeli biti sporni ni za koga.

„Na te kurikularne dokumente bilo je najmanje prigovora. Oni se vrlo brzo mogu staviti u funkciju. To je iskorak koji nije kontroverzan ni za koga ni na koji način, a s njime bi bila napravljena velika stvar za naše učenike“, govori Divjak za Index.

Program će se provoditi prema dokumentima koje su pripremili stručnjaci i nastavnici na čelu s Lidijom Kralj, voditeljicom kurikularne radne skupine za informatiku koja je nedavno postala pomoćnica ministrice za provođenje strategije znanosti i obrazovanja.

Prvo će uvesti 70 sati godišnje

Neki projetki će, u manjoj mjeri, biti uvedeni već od početka ove školske godine, ali oni bi prvenstveno trebali biti usmjereni na razvoj algoritamskog načina razmišljanja i razvoj digitalne pismenosti, te upotrebe tehnologije za učenje. Za sada još nije sigurno koliko sati informatike bi se učilo tjedno, ali početni plan je da bi se radilo o oko 70 sati godišnje. 

„Stalno naglašavam da informatika nije samo jedan predmet, ona u suvremenom obrazovanju mora biti mnogo više – pristup i tehnologija za učenje, treba razvijati algoritamski način razmišljanja i treba podizati razinu digitalne pismenosti u sklopu svih predmeta. To je cijeli jedan drugačiji pristup učenju koji učenike priprema za život. CARNet je u tom cilju u sklopu e-škola razvio nacionalni digitalni repozitorij u koji će se pohranjivati obrazovni digitalni materijali koje će nastavnici, ali i učenici moći koristiti za učenje. On s radom počinje u sljedećem mjesecu, a koristit će se i za pripremu nastavnika za uvođenje informatike sljedeće godine. On za sada još ne bi istisnuo klasične udžbenike, već bi digitalni materijali i udžbenici postojali paralelno. Kasnije ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati. Već od ove godine namjeravamo digitalne tehnologije integrirati u STEM predmete“, poručila je Divjak.

 

Komentari