HURS PLENKOVIĆU: ‘Administrativne uštede ostvarite negdje drugdje, a ne na zdravlju radnika!’

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Hrvatska udruga radničkih sindikata uputila je otvoreno pismo Andreju Plenkoviću.

Prenosimo ga u cijelosti:

“Poštovani predsjedniče Vlade,

Na sjednici održanoj 5. siječnja ove godine, Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u kojemu su sadržane mjere kojima se gospodarstvo kani rasteretiti izdataka koji po predlagatelju toga dokumenta ne bi bili nužni, a otežavaju poslovanje poduzetnika u Republici Hrvatskoj.


Među brojnim mjerama za koje se drži da bi mogle donijeti uštedu i do 1,5 milijardi kuna, posebno se ističu mjere iz područja zaštite na radu, na koje, prema dostupnim kalkulacijama, otpada čak dvije trećine navedenog iznosa, tj.milijardu kuna.

Prije ulaženja u sadržaj predloženih promjena, moramo istaći da nikako ne možemo prihvatiti činjenicu da se zaštita na radu promatra kroz prizmu troška. Isto tako, zvuči uistinu nevjerojatno da sve druge mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva zajedno donose uštedu upola manju od one koju donose izmjene propisa zaštite na radu. Kakve su onda to uštede? I kakav je onda ovo Plan?

Ako se plan sastoji u tome da se zaštita na radu svede na minimum, dok se u ostalim dijelovima poslovanja događaju tek kozmetičke izmjene koje sve zajedno ne “teže” ni upola kao planirana redukcija zaštite na radu, onda ovaj Akcijski plan nosi ime koje mu ne pripada, jer njime se ne rasterećuje gospodarstvo, nego se nastavlja rastakanje radničkih prava.
Srećom i nažalost, već smo navikli na ovakve poteze, pa znamo prepoznati opasnosti ove i sličnih strategija. U pravilu politika većinu ušteda planira na način da se drugi prilagode novonastaloj situaciji, kako to isto ne bi trebali raditi oni sami. Tako i plan administrativnog rasterećenja gospodarstva zapravo počiva na ukidanju zaštite na radu, kako bi poslodavcima ostalo dovoljno novaca da njima mogu plaćati državnu administraciju i njezin komoditet.

Da stvar bude gora, planirane uštede na području zaštite na radu su takve da bi u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju mogle dovesti do povećanja izdataka države. Kako drukčije protumačiti prijedlog da se smanji učestalost obveznih zdravstvenih pregleda za radnike izložene buci s jednom godišnje na jednom u tri godine. Ušteda koju poslodavci time ostvare biti će jako skupo plaćena. Prije svega zdravlje nema cijenu a njegov gubitak nekad je nemoguće nadoknaditi. Pored toga, manje pregleda u pravilu rezultira s više oštećenja (u ovom slučaju sluha), čime se u budućnosti uzrokuje novi trošak zdravstvenom, ali i mirovinskom sustavu. Ne treba duljiti kako bi se pokazalo da je navedena “ušteda” ipak preskupa za naš džep.

 

Udaljava se od zaštite radnika

Nadalje, u planu je sadržana mjera da se procjena rizika, kao temeljni dokument zaštite na radu za svako radno mjesto iz kojega radnik može i mora iščitati osnovne rizike rada i metode njihova otklanjanja, izrađuje u elektroničkom obliku, čime zaštita na radu postaje virtualna i apstraktna, udaljavajući se od primarnog objekta zaštite – radnika na radnom mjestu.
Odbor zaštite na radu, tijelo u kojem uz ovlaštenike i stručnjake zaštite na radu sudjeluju i povjerenici radnika za zaštitu na radu, raspravljajući o stanju zaštite na radu, problemima i mogućim unapređenjima na tom planu, također se našao na tapetu Vlade, pa se u cilju dodatne uštede predlaže da se isti, umjesto 4 puta godišnje, sastaje dvaput godišnje.

Iz navedenih primjera proizlazi da Vlada, u pogledu zaštite na radu, nema namjeru administrativno rasteretiti gospodarstvo, nego umanjiti prava radnika. Ono što nas pritom dodatno iritira jest činjenica da je ovdje riječ o temeljnom ljudskom pravu na zdravlje, koje ne bi trebalo biti predmetom računovodstvenog iživljavanja politike. Ono što nas najviše iritira jest činjenica da ljudi koji to predlažu nisu spremni ni milimetra odstupiti od zaštite svojih beneficija, a pitanje je znaju li kako izgleda rad radnika u industriji izloženih velikoj buci, ili recimo u poljoprivredi, na hladnoći poput ove aktualne.

Zbog toga poručujemo: administrativne uštede ostvarite negdje drugdje, a ne na zdravlju radnika, stoji u otvorenom pismu.

Komentari