Hrvatski članovi pozvali na molitvu i sjećanje ispred EUROPSKOG PARLAMENTA

commons.wikimedia.org

Približava nam se dan koji pamti cijela Hrvatska.

“Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju Vas na zajedničku molitvu i paljenje svijeća, 18. studenoga 2015. u 18 sati ispred Europskog parlamenta.”, poručio je Andrej Planković.

12239675_1007275082647759_6709249203189530351_n (1)

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.[/box]

Statisitka kaže kako je tijekom borbi i nakon ulaska srpskog okupatora u grad živote izgubilo oko 550 branitelja i 1.700 civila, oko 8.000 Vukovaraca bilo je odvedeno u srbijanske logore, dok ih se još oko 800 vodi na popisu nestalih.

Vukovar je bio prvi veći europski grad potpuno uništen od Drugog svjetskog rata. Kada je pao 18.11., stotine hrvatskih vojnika i civila je masakrirano, a 31.000 civila je deportirano iz grada i okolice. Većina Vukovara je etnički očišćena od nesrpskih stanovnika te je potom grad priključen samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini (RSK)

Škabrnja je napadnuta istog dana kad su u srpski četnici i JNA ulazili u Vukovar.

Svrha terorističkog napada na Škabrnju je bila zaplašivanje hrvatskog stanovništva, radi toga da bi isto posumnjalo u mogućnost postojanja hrvatske države. Živote su izgubile 92 osobe, a 2.000 ih je protjerano.

Agresor je potpuno razorio Škabrnju. Uništene su kuće, sakralni, gospodarski objekti. Kad su potpuno spalili i uništili mjesto, iz podruma i skloništa su izvlačili civile. Po podacima škabrnjske općine, ubijali su ih iz neposredne blizine hitcima iz vatrenog oružja, ali i tupim predmetima, udarcima po glavi, neke su pred smrt mučili, neke masakrirali. Neki su pregaženi tenkom. Nije bilo milosti ni prema kome.

 

 


Komentari