Hrvatska ide korak dalje u borbi protiv govora mržnje! Uvodi se strogi protokol za praćenje osoba koje pozivaju na nasilje

Photo: Josip Regovic/PIXSELL

Vlada je ovaj tjedan u javnu raspravu uputila “Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje“,  a temeljni cilj je unaprijediti rad nadležnih tijela za uspješnije otkrivanje i progon navedenog tipa zločina. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina bit će središnje tijelo za praćenje i objavu podataka, kao i donesenim presudama zločina iz mržnje. Podatke će dostavljati i Uredu za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

Alen Tahiri, predstojnik Ureda za ljudska prava, za Jutarnji je otkrio kako navedeni dokument nema veze s napadom na Banske dvore prije nekoliko mjeseci, te da je se na navedenome radi još od 2018. godine.

“Postoji velika diskrepanca u podacima o broju tih zločina koje dobivamo od policije i onih koji nam stižu iz DORH-a. Želimo tijela otkrivanja i progona potaknuti na što bolji rad i dobiti što precizniji i jasniji uvid u raširenost te pojave i postupanje nadležnih tijela. Najčešće mete zločina iz mržnje prema podacima koje smo dosad dobivali su Romi i Srbi te seksualne manjine“, otkriva Tahiri te se nada da će protokol bit usvojen najkasnije do sredine veljače.

U protokolu se zločinom iz mržnje smatraju djela javnog pozivanja na nasilje prema osobama ili skupina zbog njihove seksualne orijentacije, vjerske, nacionalne i rasne pripadnosti, te invalidnosti kao i kaznena djela  javnog odobravanja, umanjivanja ili pak poricanja genocida i ratnog zločina. Definirana su ponašanja u Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim utakmicama i Zakonu o prekršajima ako su motivirana mržnjom, a cilj je da se utvrde indikatori na koje policija treba posebno obratiti pozornost.

Policija će posebnu pozornost obratiti na prisutnost govora mržnje u javnom prostoru, ali i korištenja neverbalnih simbola na internetu. Slijedom navedenog, državna odvjetništva i sudovi s ovom vrstom zločina dužni su “postupati žurno i s posebnom pozornošću”.

ORH i sudovi će na posebnom formularu voditi preciznu evidenciju gdje će biti vidljiv točan broj osumnjičenika, žrtava kao i o kojem se kaznenom djelu radi, a te podatke će dostavljati Uredu za ljudska prava.

Komentari