Prije nekoliko dana u medijima je izašla vijest o učenicima osnovne škole iz Kostrene koji su za Svetoga Nikolu dobili nagrađivanu knjigu Dječak u haljini televizijskog komičara s BBC-ja Davida Walliamsa, a koja ima i svoju filmsku verziju i mjuzikl. Nažalost, ne zbog lijepog dara, već zbog HDZ-ovca Tomislava Matića koji ovakav izbor dara drži skandaloznim.
“Odmah ću jasno reći, kako mi se ne bi imputirala homofobija ili netrpeljivost: ova je knjiga sasvim legitimna i ne živimo u srednjem vijeku da zabranjujemo knjige. Tko to voli i podržava, neka slobodno čita svojoj djeci, ali je apsolutno neprihvatljivo da se to nameće kao poželjno ponašanje kroz financiranje iz općinskog proračuna i nametanje takve ideologije desetogodišnjacima“, rekao je Matić, pisao je Novi list.
“Dijete mi je došlo doma s tom knjigom i bio sam frapiran da Općina našim novcem propagira ovakvo ponašanje. To predstavlja kršenje Ustava, UN-ove konvencije o pravima djeteta, deklaracije o ljudskim pravima te Povelju o temeljnim pravima EU-a. Kroz praksu Europskog suda potvrđeno je da država ne može i ne smije odgajati djecu protivno volji njihovih roditelja, što ste si vi u ovom slučaju uzeli za pravo”, kazao je Matić ističući kako očekuje javnu ispriku za takav dar. Želi doznati ime osobe koja je odlučila da se takva knjiga nađe u rukama njegovog djeteta te koje će sankcije biti poduzete protiv nje.
Podsjetimo najprije kako je Tomislav Matić javnosti poznat kao bivši predsjednik HDZ-a Kostrene i direktor lokalnog komunalnog društva, prije dvije godine je službenim vozilom izazvao prometnu nesreću u kojoj su lakše ozlijeđene dvije osobe i uništen automobil kostrenskog komunalca.
Prema navodima suputnika, Matić se udaljio s mjesta nesreće i nije im pružio pomoć. Kasnije je tvrdio da nikad nije pobjegao, ali je ubrzo svejedno otišao s mjesta direktora KD-a Kostrena i čela lokalnog HDZ-a. No u toj stranci ostao je potpredsjednik sve do nedavnih unutarstranačkih izbora.
U javnosti se njegovo ime spominjalo i nekoliko godina ranije, kad je u izvješću revizije utvrđeno da je kao direktor komunalnog društva pozajmice isplaćivao i samom sebi, pisao je Index.
Knjiga se ne sudi po koricama, no to Matić tek treba saznati
Odmah po saznanju o ovim navodima kontaktirali smo ravnateljicu osnovne škole u Kostreni, gospođu Adrianu Glavan, koja je bila izrazito potresena i žalosna što se školu uopće spomenulo u tako negativnom kontekstu, posebno uz sve dobro što je škola napravila, a što se nikad spomenulo nije.
“Iskreno nam je žao što se jedna plemenita gesta blagdanskog darivanja secira na ovakav način”, pojašnjava nam ravnateljica Glavan.
“Kao svake godine do sada, Općina Kostrena povodom prosinačkih blagdana, a s obzirom na to da se tada slave Dani Općine, daruje najmlađe mještane: učenike od 1. do 4. razreda te djecu vrtićke dobi i mlađe. Budući da smo svjesni važnosti čitanja te u skladu s Nacionalnom strategijom za poticanje čitanja, i ove smo godine odlučili da je upravo knjiga dobar izbor poklona za učenike”, dodala je.
Između ponuđenih naslova, uz bilježnicu i čokoladni kalendar, ove su godine učenici dobili sljedeće knjige:
David Walliams: Zmija u mojoj školi (1. a razred)
Mato Lovrak: Micek, Mucek i Dedek (1. b razred)
Sanja Polak: Petrica Pričalica (2. a razred)
Sanja Pilić: Maša i nova učenica (2. b razred)
Sanja Pilić: Sve je u redu (3. a, 3. b i 4. b razred)
David Walliams: Dječak u haljini (4. a razred)
Naslove, koji će biti dio poklona (kao i inače sam sadržaj poklona), odabiru učiteljice u suradnji s predstavnicima Općine Kostrena, a vodeći računa o dobi učenika i s tim dosad nikad nije bilo problema.
“Dječji roman čiji se sadržaj propituje, dolazi iz pera jednog od najnagrađivanijih i najčitanijih autora suvremene dječje književnosti ne samo u velikoj Britaniji, gdje je prodano četiri milijuna primjeraka, nego i u svijetu gdje je preveden na više od 40 jezika”, istaknula je naša sugovornica.
David Walliams dobitnik je niza prestižnih nagrada i priznanja, stoga nije iznenađenje što je upravo ovaj naslov bio izbor jedne od učiteljica s dugogodišnjim iskustvom rada u razrednoj nastavi.
“Ne nalazimo ništa sporno u poticanju čitalačke pismenosti kod učenika, razvijanja objektivnog razmišljanja i odmicanja od robovanja stereotipima. Pozvani smo kod učenika poticati stavove protiv netolerancije i diskriminacije kroz promicanje dijaloga, međusobnog uvažavanja i razumijevanja te sam mišljenja da je to apsolutni prioritet škole kao odgojne institucije. Krenemo li ovako secirati sadržaj poklona, obezvrijedili smo sam čin poklanjanja. Svi smo pozvani primiti dar i biti zahvalni na gesti, ali nismo obavezni konzumirati niti jedan njegov sadržaj”, rekla je te dodala:
“Ono što želimo naglasiti, knjiga je dar i ne spada u lektire naslove – dakle, primatelj je može ili ne mora pročitati. Na kraju, mišljenja smo da nije dobro knjigu suditi po koricama ili naslovu, već je uputno s razumijevanjem pročitati njezin sadržaj jer je u ovom konkretnom slučaju riječ o puno široj tematici i dubljoj problematici nego što implicira sam naslov romana. Danas se smatra da je čitalačka pismenost, osim što predstavlja temelj za uspjeh u svim drugim predmetnim područjima, preduvjet aktivnom sudjelovanju u većini područja života odrasle osobe”.
Unutar njihovog kurikula nastoje poticati upravo ovu vještinu njihovih učenika kroz programe kao što su:
Knjižnični čitalački klub,
Projekt „Učenici pisci“, koji imaju za ishod potaknuti stvaralaštvo kod djece u dobi od 9 do 13 godina, kreativnost u rješavanju zadanog problema, čitalačka i informacijska pismenost primjerena njihovoj dobi stečena u radu u skupini,
Sudjeluju i na natjecanju „Čitanjem do zvijezda“ s ciljem poticanja timskog rada i stvaralaštva,
Redoviti su sudionici „Noći knjige“, manifestacije kojom se nastoji dati kreativan poticaj čitanju, promidžbi knjige te razgovoru o njezinu položaju i vrijednosti u suvremenome društvu,
U njihovoj školi rado ugošćuju pisce te organiziraju književne susrete.
Kao škola su otvoreni za nova učenje i spoznaje. Znanje je bogatstvo koje nam nitko ne može uzeti, govore iz škole u Kostreni.
Nakon detaljnog pojašnjenja, za kraj, ravnateljica je uputila i jednu lijepu blagdansku poruku: “I u mjestu u kojem nema ljudi, nastoj biti čovjek! Neka, razboritost, mudrost, pravednost, solidarnost, podrška i tolerancija budu vrijednosti kojima ćemo težiti i za koje ćemo odgajati naše mlade”.
Kako ne bi ostalo ‘samo’ na pojašnjenju ravnateljice, potvrdu kako u darivanju ove njige nema ništa sporno dobili smo i od institucija.
Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
Iako iz ureda pravobraniteljice Višnje Ljubičić ističu kako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nije upoznata sa sadržajem književnog djela za djecu “Dječak u haljini” autora Davida Walliamsa, te kako se ista ne nalazi se na popisu lektire za osnovne i srednje škole, a što nam je pojasnila i ravnateljica Glavan, ured pravobraniteljice dodaje kako “iz informacija dostupnih na Internetu proizlazi da je glavni protagonist knjige dječak nekonvencionalnih interesa za svoj spol kojeg zanima moda i da se autor na satiričan način poigrava rodnim ulogama i rodnim izražavanjem.”
Nadalje se dodaje:
“Uzimajući u obzir da se ne radi o propisanom odgojno-obrazovnom materijalu i da nismo upoznati s njegovim sadržajem, možemo samo načelno reći da su rodni identitet i rodno izražavanje diskriminacijske osnove temeljem kojih je zabranjena diskriminacija u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12). Podučavanje o neprihvatljivosti diskriminacije temeljem svih diskriminacijskih osnova iz tog Zakona propisano je Kurikulumom za međupredmetnu temu građanski odgoj i obrazovanje za osnovne škole i gimnazije (NN 10/19), te kao takvo predstavlja obvezni dio osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje međupredmetne teme su obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati. U skladu s time, odgojno-obrazovne ustanove dužne su promicati toleranciju različitosti i ljudska prava.”
Obratili smo se i pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević, čiji odgovor prenosimo u cijelosti:
“Iznenađuje tako oštra reakcija roditelja zbog naslova dječje knjige „Dječak u haljini“ koju je dijete dobilo na dar od Općine Kostrena. Prema dostupnim informacijama, riječ je o knjizi britanskog dječjeg pisca Davida Walliamsa čija su djela nagrađivana i čitana među djecom u cijelom svijetu. Osim toga, kao dar za djecu namijenjen učenicima 4. razreda, tu su knjigu među ostalim naslovima izabrale učiteljice razredne nastave, a one su uglavnom upoznate s knjigama primjerenim dječjoj publici i čitateljskim senzibilitetom najmlađe publike. To ne znači da će se svaka knjiga po njihovom izboru svidjeti djeci, djeca će to procijeniti sama, a u školi ih od početka poučavaju da knjige ne treba procjenjivati samo po naslovu.
Vjerujemo da je riječ o nesporazumu i da će otac uvidjeti da darovana knjiga ni na koji način ne ometa njegovu roditeljsku ulogu primarnog djetetovog odgajatelja. Činjenica da je riječ o daru Općine Kostrena u povodu božićnih blagdana i Dana općine ne može se smatrati „miješanjem države u odgajanje djece protivno volji njihovih roditelja“.
U vezi s navodima oca da bi darovanje knjige s naslovom „Dječak u haljini“ bilo u suprotnosti s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta, moramo reći da u toj Konvenciji nema osnova za takvu tvrdnju.
UN-ova Konvencija upravo ističe da dijete ima pravo na pristup informacijama, te država treba poticati dostupnost informacija i materijala koji za dijete imaju društvenu i kulturnu vrijednost (članak 17.) i koji su u skladu s ciljevima obrazovanja koje ova Konvencija promiče. Podsjećamo da se u članku 29. Konvencije o pravima djeteta ističe da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema razvoju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva među svim narodima.
Također bismo pohvalili gestu da se djeci daruje knjiga i da se tako nastoji pridonijeti poticanju čitanja. Možda bi bilo dobro o toj inicijativi, te općenito o važnosti čitanja za djetetov razvoj i napredovanje u učenju, detaljnije i šire upoznati roditelje kako bi i oni podržavali svoju djecu u čitanju različite dječje literature”, rekla je.
