Možda ćemo već u bližoj budućnosti imati priliku svjedočiti brisanju niza imena ulica, trgova i parkova.
U petak 21. srpnja prihvaćen je prijedlog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Kluba gradskih zastupnika Neovisni za Hrvatsku za preimenovanje Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske.
Velika je vjerojatnost da će građani već u bližoj budućnosti imati priliku svjedočiti brisanju niza imena ulica, trgova i parkova.
Odborom predsjeda povjesničar Zlatko Hasanbegović, član stranke Neovisni za Hrvatsku, a nakon njegova nastupa u petak dalo se naslutiti da bi se prvi na listi za brisanje mogao naći Vladimir Ranogajec.
Naime, Ranogajčeva ulica uvučena je među niz ulica koje nose imena sportaša, poput Bernarda Vukasa, Antuna Stipančića i Luke Kaliterne na Jarunu. Ranogajec je svoju dobio jer je bio istaknuti sportski djelatnik nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, nije bio samo to.
“Notorni Ranogajec ima ulicu u Zagrebu, a bio je javni tužitelj i potpisao je bjanko stotine smrtnih presuda”, kazao je Hasanbegović.
Na upit koliko bi ulica trebalo promijeniti ime, kazao je da ih ima puno, međutim, odbio je izjasniti se o kojima se točno radi.
“Nećemo mi kao Gradski narodni odbor 1946. godine mijenjati nazive ulica. O svemu će se demokratski raspravljati. Ništa neće ići kao nekad po kratkom postupku”, rekao je Hasanbegović.
Ulica Andrije Hebranga
Nadalje, došli su i na temu ulice koja nosi ime Andrije Hebranga, a novinare je zanimalo hoće li Hasanbegovićeva stranka predložiti izmjenu i njezina imena.
“Znam na što aludirate – da je Hebrang bio staljinist i visoki član Partije. O svemu se može raspravljati, ali treba imati na umu to da je Hebrang proglašen žrtvom komunizma”, kazao je Hasanbegović.
Hebrang je bio sekretar CK KP-a Hrvatske, potpredsjednik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH-a), a u vladi Tito-Šubašić bio je ministar industrije.
Nakon što se Tito razišao sa Staljinom Hebranga se optuživalo da je staljinist i da je održavao tajne kontakte sa Sovjetskim Savezom. S Politbiroom se sukobio oko koncepta razvoja iz kojeg je, kao i iz Komunističke partije Jugoslavije, isključen 1948. godine uz optužbu da je surađivao s Gestapom i ustašama.
Potom je završio u zatvoru u kojem je najvjerojatnije ubijen iako je službena verzija glasila da je počinio samoubojstvo. Sabor ga je rehabilitirao 1992. godine i proglasio žrtvom komunističkog režima, piše Tportal.
