GDJE JE PROTUGRADNA OBRANA? Poljoprivrednici ogorčeni: ‘Ovo je korupcija na vrhuncu!’ Evo što kaže DHMZ!

Nevrijeme u Zagorju (Hrvatska vatrogasna zajednica)

Nevrijeme praćeno snažnom tučom, koje je u četvrtak pogodilo Hrvatsko zagorje, uzrokovalo je golemu štetu na usjevima i vinogradima. Poljoprivrednici su očajni u zazivaju protugradnu obranu, no Državni hidrometeorološki zavod od toga ne vidi korist.

Očigledno je da se mišljenja između struke i onih kojima godina ovisi o vremenskim prilikama razlikuje, a zašto je to tako, upitali smo obje strane.

Vinar Perak: ‘Očito je da su u pitanju tuđi interesi’

Ivica Perak zajedno s obitelji i suradnicima, godine truda ulaže u vinariju. Oko 12 hektara vinograda smjestilo se u Kutjevu, a na pitanje o protugradnoj obrani ekspresno odgovara:

“To je funkcioniralo 50 godina i sad odjednom nije dovoljno dobro. Očito je da su u pitanju tuđi interesi. Sramota za Hrvatsku. Svaka država ima neki oblik protugradne obrane, ali ne i mi. U našem slučaju se govori o saniranju posljedica”, priča nam Perak i naglašava da protugradna obrana košta 20 milijuna godišnje dok su štete od posljedica nevremena puno veće.

Potom je prozvao glavnu ravnateljicu DHMZ-a Branku Ivančan-Picek.

“Ona je toliko neuvjerljiva dok priča. Očito je i sama svjesna o tome da stava o protugradnoj obrani ne drži vodu. Picek govori o ekonomskoj neisplativosti, što nije ispravno. Očito tu politika ima svoje prste jer koji to znanstvenici govore da je ova vrsta obrane neučinkovita?!”, pita se vinar.

“Voćari su na još većem udaru nego mi vinari jer njihov proizvod mora izgledati privlačno”, dodaje.

“Kontinentalni dio Hrvatske će se uvijek suočavati s tučom i pljuskovima zbog razlike u temperaturi, a nadležne institucije bi se trebale baviti uzrocima toga, a ne posljedicama. Ovo je korupcija na vrhuncu. Neće nas ni osiguravajuće kuće pokrivati kad nemamo proizvod”, upozorava Perak.

DHMZ: Koristimo prizemne regeneratore

Za objašnjenje o protugradnom sustavu upitali smo DHMZ, a oni objašnjavaju da je tijekom jučerašnjeg poslijepodneva djelovao operativni sustav obrane od tuče mrežom prizemnih generatora (od 15.30 do 20.00 sati) na svim radarskim centrima branjenoga područja.

Državni hidrometeorološki zavod  u ovoj godini na branjenom području realizirat će operativne poslove obrane od tuče od 1. lipnja do 30. rujna 2022. godine koristeći prizemne generatore.

Rakete protiv tuče se ne koriste već dvije godine

Naglašavaju da navedene poslove trebaju provesti u suglasju informacije „Aktivnosti operativne obrane od tuče“ zaprimljene od Ministarstva poljoprivrede 20. travnja 2022. godine krajnje racionalno i s financijskim uštedama (koristeći postojeću zalihu otopine reagensa srebrnog jodida uz minimaliziranje stvaranja zaliha, a uz raspoložive tehničke i kadrovske resurse).

Otkrili su nam da posljednje dvije godine rakete protiv tuče nisu se koristile u operativnom radu.

“Temeljem zaključaka sa sastanka održanog 29. rujna 2020. godine predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske zajednice županija, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske poljoprivredne komore i Državnog hidrometeorološkog zavoda došlo do stava da postojeći sustav operativne obrane od tuče u Republici Hrvatskoj treba ukinuti.

U navedenoj informaciji Ministarstva poljoprivrede iz travnja ove godine navodi se da je Nacrt prijedloga zakona o ukidanju Zakona o sustavu obrane od tuče upućen u službenu proceduru donošenja zakona”, objašnjavaju iz Zavoda.

Nacrt prijedloga zakona o ukidanju Zakona o sustavu obrane od tuče biti će uvršten u prvom čitanju na sjednicu Vlade Republike Hrvatske koja je predviđena za 21. srpnja 2022. godine.

“Samo ukidanje postojećeg sustava obrane od tuče pratit će nadalje i dio dodatnih kompenzirajućih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerenih ka dodatnom proširenju i iskorištenju mjera iz Programa ruralnog razvoja namijenjenih ulaganju u sustav obrane od tuče na poljoprivrednim gospodarstvima, ulaganju u osiguranje imovine od ove prirodne nepogode te u dodatne edukacije poljoprivrednika usmjerene promjenama poljoprivredne prakse s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenju negativnog utjecaja tih promjena na svako poljoprivredno gospodarstvo”, zaključuje Državni hidrometeorološki zavod.


Komentari