(FOTO) Zapanjujuća analiza potresa kod Petrinje: U mjesec dana bilo ih je preko 600, evo što su još otkrili

Foto: PMF

Tlo podrhtava i ne miruje iz dana u dan. A sve to od 28. prosinca 2020. kada se dogodio prvi veći potres s epicentrom kod Petrinje. Samo dan kasnije uslijedio je i razoran potres magnitude 6,24 po Richteru.

Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu objavio je detaljnu analizu što se događalo od 28. prosinca pa do 28. siječnja 2021.

“Dana 28. prosinca 2020. godine u 6 sati i 28 minuta dogodio se jak potres magnitude 5.0 prema Richteru s epicentrom kod Petrinje. Isti dan, dogodili su se još jedan jak potres magnitude 4.7 u 7 sati i 49 minuta, jedan prilično jak potres magnitude 4.1 u 07 sati i 51 minutu te niz slabijih potresa. Ovi potresi bili su prethodni potresi najjačem udaru, razornom potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta, magnitude 6.2 prema Richteru.

Ovaj potres jedan je od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj (od 1909. godine). Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a intenzitet u epicentru preliminarno je ocijenjen na VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice.

Foto: PMF

Analizom zapisa akcelerografa na području Grada Zagreba dobivene su vrijednosti parametara koji definiraju jačinu potresne pobude. Ovi podaci vrlo su važni za procjenu seizmičkog hazarda te čine neizostavni dio inženjersko-seizmoloških analiza i građevinarskih analiza vezanih uz protupotresno projektiranje i gradnju.

Vrijednosti maksimalne akceleracije tla na četiri postaje QUHS, QARH, QGAJ i QZAG usporedive su i ugrubo iznose 0.05 g za vertikalnu i 0.1 g za horizontalnu komponentu. Na postaji QKAS zabilježene su najveće vrijednosti maksimalne akceleracije tla (0.12 g na vertikalnoj komponenti i 0.25 g  na horizontalnoj komponenti), a na postaji QPTJ najmanje vrijednosti (0.02 g na vertikalnoj i 0.04 g na horizontalnoj komponenti).

Foto: PMF

Utjecaj strukture tla nekog područja na rasprostiranje potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja trešnje mogu se vidjeti i iz preliminarnih rezultata simulacije ovog potresa u repozitoriju ovdje. Simulacija je napravljena koristeći novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.

Na simulaciji se može primijetiti kako seizmički valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama u dolinama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi (npr. Zagreb) te stoga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova. U gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te kraća i slabija trešnja (npr. Puntijarka – lokacija postaje QPTJ). Također je zanimljivo uočiti da u nekim područjima dolazi do kanaliziranja valova te se također povećava njihova amplituda, čak i za područja relativno daleko od epicentra (npr. Zaprešić).

Naknadni potresi

Nakon glavnog potresa 29. prosinca 2020. uslijedio je velik broj naknadnih potresa. Prema preliminarnim podacima, u petrinjskom se području od 28. prosinca 2020. godine do 28. siječnja 2021. godine dogodilo 622 potresa magnitude veće ili jednake 2.0. Od toga je 535 potresa bilo magnitude između 2 i 3, 76 potresa magnitude između 3 i 4, osam potresa magnitude između 4 i 5, dva potresa magnitude između 5 i 6 te jedan potres magnitude veće od 6 (slika 3).

Foto: PMF

Na slici 4 prikazana je vremenska raspodjela ovih potresa. Dana 29. prosinca nakon glavnog potresa dogodila su se dva potresa magnituda između 4 i 5 (u 12 h 23 min i 13 h 34 min) te 21 potres magnituda između 3 i 4. Od naknadnih potresa također valja izdvojiti tri potresa koja su se dogodila u ranim jutarnjim satima 30. prosinca, magnituda 4.7, 4.8 i 3.9 prema Richteru, te potres magnitude 5.0 prema Richteru koji se dogodio 6. siječnja 2021. godine u 18 sati i 1 minutu.

Foto: PMF

Velika većina potresa dogodila se na Pokupskom rasjedu pružanja SZ-JI. Može se primijetiti i manji dio epicentara između Petrinje i Siska, za koje je moguće da su se dogodili na Petrinjskom rasjedu pružanja SI-JZ (više o rasjedima pročitajte u ovom priopćenju Hrvatskog geološkog instituta). Epicentri slabijih potresa raspršeni su u širem području. Uzrok tome može biti oslobađanje dijela energije u stijenama na većim udaljenostima od glavnih rasjeda, ali također i veća nepouzdanost njihovih lokacija (naime, slabiji potresi zabilježeni su na manjem broju postaja, zato su i njihove lokacije manje pouzdane). Za pravu interpretaciju bit će potrebno napraviti detaljnu analizu svih potresa u ovom području.

Foto: PMF

Povijesni potresi u ovom području

Od nabave prvih pravih seizmografa u Hrvatskoj 1909. godine do kraja 2019. godine u okolici glavnog potresa ove serije locirano je 1364 potresa, koji se nalaze u Hrvatskom katalogu potresa (slika 6). Najjači od njih je poznati Pokupski potres, magnitude 5.8, koji se dogodio 8. listopada 1909. u 9 sati i 59 minuta UTC (koordinirano svjetsko vrijeme, engl. Coordinated Universal Time) oko 20 km sjeverozapadno od glavnog potresa ove serije. Analizirajući podatke tog potresa, seizmolog i geofizičar Andrija Mohorovičić došao je do jednog od najvećih otkrića u povijesti seizmologije – granice kore i plašta Zemlje, tzv. Mohorovičićevog diskontinuiteta.

Drugi potres magnitude veće od 5 dogodio se nedugo nakon toga, 28. siječnja u 23 sata i 57 minuta UTC oko 15 km sjeverno-sjeveroistočno od glavnog potresa ove serije, a magnituda mu je iznosila 5.3. Osim toga, dogodilo se devet potresa magnituda između 4 i 5 (četiri 1909. godine te po jedan 1910., 1937., 1966., 1996. i 1997. godine), 57 potresa magnituda između 3 i 4, 252 potresa magnituda između 2 i 3 te 1044 potresa magnituda manjih od 2. Velika većina (1033) ovih najslabijih potresa, magnituda manjih od 2, registrirana je nakon 1985. godine kao posljedica razvoja seizmoloških instrumenata i širenja mreže instrumenata na području Republike Hrvatske.”

Foto: PMF

Komentari