Epidemiolog Kaić objasnio kako nema razloga za izbjegavanje AstraZenece: ‘Problem nastaje prilikom kalkuliranja koje cjepivo primiti’

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Nacionalni Stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije. Na samom početku predstavili su današnje podatke, a detaljno se govorilo o cjepivu i mjerama.

U posljednja 24 sata zabilježen je 71 novi slučaj zaraze virusom koronavirusom, a broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je 2407. Među njima je 1137 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 107 pacijenata.

Preminulo je 29 osoba. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 235473 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 5198 preminulo, ukupno se oporavilo 227 868 osoba od toga 383 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 12 948 osoba. Do danas je ukupno testirano 1 230 808 osoba, od toga 2 199 u posljednja 24 sata.

Cijepljeno je 60261 osoba, s time da je za 39332 osobe cijepljenje završeno, rečeno je.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak predstavio je potom podatke o incidenciji pa je naveo kako ona iznosi 157,0 što Hrvatsku stavlja na peto mjesto u EU.

“Višu incidenciju od nas imaju samo Bugarska, Danska, Švedska i Finska”, rekao je Capak. Dodaje i kako najnižu incidenciju ima Istarska županija, a najvišu Splitsko-dalmatinska županija.

Cjepiva i nuspojave:

Rekao je i kako je HALMED izvijesti kako je zaprimio 629 prijava na nuspojave, odnose se na Pfizer i na Modernu. Od petka nema novih nuspojava, sve su blage, govori potom.

“Ima nekoliko zemalja EU koje su preporučile da se ne cijepe osobe starije od 65 godina. Njih je pet i njihov argument je da nema dovoljno dokaza u razmatranjima koje je u obzir uzela EMA. Točno je da je bio mali uzorak osoba od 65 godina. Naš argument za korištenje je da je cjepivo učinkovito, ispravno testirano i da ih je EMA odobrila za sve starije od 18 godina”, pojasnio je Capak nedoumice vezane uz AstraZenecino cjepivo.

Kršenje mjera i dvostruka mjerila:

Članovi stožera upitani su zašto je u redu kada oni krše epidemiološke mjere, a zašto se recimo druge kažnjava. Zatražena da specificiran, novinarka se osvrnula na pogreb Miroslava Tuđmana, a ministar zdravstva Vili Beroš ponovio je kako su se mjere pridržavale te kako su gradska groblja bila sprema i organizirana za epidemiološke mjere.

Oko samih okupljanja mladih oglasio se potom Davor Božinović, čelnik stožera.

“Znate kao i ja da je zagrebačka policija zaprimila dojave, izašla na teren i nisu utvrdili kršenje epidemioloških mjera ili kaznena djela u vidu prekršaja. To se odnosilo na okupljanje kod studentskog doma gdje su studenti upozoreni i napustili su to područje. Mi na tu vrstu okupljanja možemo gledati prije svega kao posljedicu na činjenicu da ova situacija traje dugo i bez obzira na različite interepretacije mi nikada nismo rekli da je kriza gotova i da virus nije tu. Dapače, isticali smo da je virus tu i da kriza traje sve dok ministar zdravstva ne pošalje Vladi da proglasi kraj epidemije. O tome vam ne moram govorit jer se ovo isto događa diljem svijeta. To što je bilo tko od nas nezadovoljan oko pandemije, to ne utječe na virus. On je tu, širit će se”, rekao je.

Tvrdi i kako postoje različite mjere u različitim državama i “onda je nužno napomenuti da u Hrvatskoj imamo u ovom trenutku najliberalnije mjere u odnose na druge članice EU. Oni koji prosvjeduju u EU bune se jer je u Hrvatskoj je otvoreno ono što kod njih nije”, tvrdi pa ističe kako postoje napori da EU ide na jedne mjere diljem zajednice, i kada bi mi na to pristali, “na što nećemo jer mi smatramo da je svaka država suvremena i da sama određuje mjere. Hipotetski na što bi to ličilo kada bi mi pristali da se mjere donose na razini EU. Onda bi imali više toga zatvoreno nego imamo u ovom trenutku.

Okupljanja na otvorenom mogu proći dobro, mi smo nekoliko puta rekli da ukoliko postoji dobar epidemiološki okvir, ona mogu proći dobro, a to znači da na lokalnoj, višoj ili nižoj razini, pogotovo organizatoru je stalo i ima argumente zašto bi se to trebalo održati. Ukoliko vi tada date jedan epidemiološki okvir vi ste poslali poruku da se to, ali i više toga može održati, ali taj koji je to održao mora snositi rizik da okupljeni ne gube iz fokusa epidemiološke mjere i okvir.

Mi smo izradili epidemiološke okvire za niz situacija i zaključili i uz vašu pomoć da nešto od toga može proći ukoliko su zadovoljena ova dva elementa, a nešto teško i uz najbolju volju. To je nešto s čime ćemo se nositi i dalje. Konačno je da se ljudi trebaju ponašati disciplinirano i odgovorno. Ne treba se dodatno filozofirati o mjerama, mjere su dobre. Sve drugo je aplikacija tih mjera na životne situacije. Negdje ide lakše, negdje se ljudi organiziraju, negdje ide teže. Mi se nadamo da bez obzira na dugotrajnost epidemije da ulazimo u razdoblje kad će ona, vjerojatno je, riješiti pitanje egzistencije virusa, ali sigurno da uz pravilnu aplikaciju mjera i cijepljenje, ali i dolazak boljeg vremena, da ćemo biti u puno boljoj i povoljnijoj situaciji kada govorimo o psihosocijalnom aspektu jer epidemiološki je vidljivo kako idemo na bolje”, zaključuje Božinović.

Tko su bioteroristi: 

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, Alemka Markotić osvrnula se na svoje riječi kojima je one koji krše mjere nazvala bioteroristima, govori kako njoj ta riječ prečesto preleti preko usana.

“To znači da imate rizik da prenesete neku zaraznu bolest, ali zbog svoje sebičnosti, zbog svog uskog interesa, ignorira sve i može izazvati bolest kod drugih” govori pa dodaje kako treba upotrijebiti mozak i glavu.

Učinkovitost cjepiva i novi sojevi:

“Cjepivo AstraZenece ima manju učinkovitost kod južnoafričkog soja, neke su naznake i da cjepiva drugih proizvođača imaju manju učinkovitost na taj soj. Pokazalo se da cjepivo AstraZenece ima jednaku učinkovitost kod britanskog soja. Ima nekih pokazatelja po kojima je sasvim prihvatljivo i za starije. Gotovo stopostotnu zaštitu pruža od smrti i hospitalizacija”, rekao je epidemiolog Bernard Kaić pa dodao kako medicinskog razloga za izbjegavanje cjepiva AstraZenece nema.

Umirovljenici i cijepljenje:

Kaić govori kako nijedno cjepivo ne daje stopostotnu zaštitu od virusa te da se učinkovitost istog ne mora podudarati onima u kliničkim ispitivanjima jer ona može biti ili veća ili manja prilikom procijepljenosti.

“Cijepljenje je dobrovoljno, pa nećemo nikoga tjerati. Naravno da će moći birati što hoće”, govori Kaić pa ističe kako problem nastaje prilikom kalkuliranja koje cjepivo primiti, odgađa sam proces cijepljenja.

“Mi prema dinamici vidimo da dugo nećemo imati dovoljno cjepiva za stariju populaciju”, tvrdi.

Ističe i kako je bolje cijepiti se do proljeća s cjepivo koje je 70 posto učinkovito nego na jesen onim od 90 posto. “Od proljeća do jeseni mnogi će oboliti i umrijeti, a ovako će se spriječiti teško oboljenje, a i smrt”, zaključuje.

Stiže i druga doza Pfizera: 

Capak navodi kako nema nikakve opasnosti da ljudi neće primiti drugu dozu Pfizer cjepiva pa navodi da iako je došlo manje doza, cijepitelji su na vrijeme obaviješteni.

“Svi će biti cijepljeni u roku od 30 dana”, zaključuje.


Komentari