DVIJE PROSLAVE! U Zagrebu i Vukovaru obilježava se stota obljetnica rođenja Franje Tuđmana

Franjo Tuđman (Foto: Wikipedija)

Na današnji datum 14. svibnja obilježava se stota obljetnica rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, pod čijim je vodstvom stvorena suverena, samostalna i međunarodno priznata hrvatska država.

Povodom toga, pripremljen je poseban svečani program.

U Lisinskom se očekuje dvije tisuće ljudi, a u Vukovaru najmlađi sin

U Zagrebu u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 10 sati održat će se znanstveno-stručni skup pod nazivom “Uvijek i sve za Hrvatsku”, na kojem će govoriti premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković te najbliži Tuđmanovi suradnici, utemeljitelji stranke, uglednici i stranački dužnosnici. U 19 sati bit će održana svečanost u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na kojem će govoriti premijer, a očekuje se dvije tisuće sudionika. Vodstvo HDZ-a položit će i vijence te zapaliti svijeću na grobu prvog hrvatskog predsjednika na Mirogoju te kod rodne kuće u Velikom Trgovišću.

Obilježavanju 100. obljetnice u Zagrebu nazočit će i članovi obitelji Tuđman – kći Nevenka Tuđman te Vanja Morić, supruga preminulog starijeg sina Miroslava Tuđmana. Krug nekadašnjih Tuđmanovih suradnika, obljetnicu će obilježiti u Vukovaru, a među sudionicima će biti i Stjepan Tuđman.

Od direktora Instituta do uhićenja

Tuđman je rodom iz Velikog Trogovišća, a tijekom karijere radio je u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane, u Generalštabu JNA te u uredništvu Vojne enciklopedije. Godine 1960. promaknut je u čin generala i nakon toga napušta vojnu službu. Godinu dana kasnije osniva Institut za historiju radničkog pokreta i postaje njegovim direktorom. Također je predavao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zbog sukoba s vlastima ubrzo je izbačen iz Komunističke partije te prisilno umirovljen s mjesta direktora Instituta. Također je uklonjen i sa Sveučilišta.

Uhićen je nekoliko puta. Prvi put nakon sloma hrvatskog proljeća, a drugi put nakon intervjua zapadnim medijima u kojem je zagovarao pluralističku demokraciju. Kada je u Jugoslaviji u konačnici dopušten pluralizam 1989., Tuđman je na tribini Društva književnika Hrvatske iznio Prednacrt programskih osnova HDZ-a, a 17. lipnja na osnivačkoj skupštini HDZ-a izabran je za predsjednika stranke. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. i pobjede HDZ-a u saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske.

Vodstvo u Domovinskom ratu

Na izborima je opet pobijedio 1992. i 1997. godine, a njegovi predsjednički mandati obilježeni su agresijom na Hrvatsku, razdobljem mirne reintegracije i učvršćivanjem međunarodnog položaja Hrvatske. Za vrijeme rata, kao vojni zapovjednik Oružanih snaga predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994., vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja u kojima su 1995. oslobođena okupirana područja.

1995. bio je jedan od potpisnika Daytonskog sporazuma kojim je uspostavljen mir u BiH, a njegove težnje o punoj samostalnosti Hrvatske ostvarene su u konačnici 1998. godine kada je završila mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja u hrvatski državno-pravni sustav.

Ispratilo ga 200 tisuća ljudi

Franjo Tuđman je preminuo od komplikacija izazvanih unutarnjim krvarenjem, 10. prosinca 1999. godine, u 23:15 sati, nakon četrdeset dana liječenja, u Kliničkoj bolnici Dubrava, u Zagrebu.  Njegovo tijelo bilo je izloženo u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku gdje su mu tisuće ljudi iskazale posljednju počast. Pokopan je 13. prosinca na ulazu u Mirogoj, iza crkve Krista Kralja a na sprovodu ga je ispratilo oko 200 tisuća ljudi.

U njegovu čast, zračna luka i spomenik u Zagrebu nosi njegovo ime, kao i mostovi u Dubrovniku i Osijeku.

Komentari