Žele spriječiti utaju poreza.
Država od početka 2017. zna za svaku vašu transkaciju. Naime, banka šalje podatke o svemu što ste kupili, prodali i uštedjeli. Sve što zaradite, sve što vam netko uplati na račun i sve što s njega potrošite, porezna uprava od ove godine pratit će svaka tri mjeseca.
Pratit će se tekući, žiro ali i štedni računi. Novost je da će putem OIB-a, država pratiti i vaše račune u inozemstvu.
“Porezna uprava će se koncentrirati na neka velika odstupanja u ponašanju obveznika, neke velike neusklađenosti, al te neke manje transakcije, uobičajena ponašanja obveznika, kao što je prebacivanje novca na obiteljski račun se neće porezno razmatrati”, pojašnjava Marko Nenadić iz Porezne uprave za Dnevnik.hr
Ovo su neki od primjera u kojima će država reagirati, ukoliko joj nešto bude sumnjivo. U takvim slučajevima iz porezne vas mogu pozvati na razgovor te ćete morati objasniti porijeklo novca.
Nesrazmjer prihoda
“Ako ste kupili auto od 300 tisuća kuna, a vaša primanja su 50 tisuća kuna, naravno da je to već nesrazmjer prihoda i rashoda. međutim, ako imaš sve transparentno, onda uopće nema problema”, pojašnjava knjigovotkinja Vesna Kunovac.
Država na taj način želi spriječiti malverzacije i utaju poreza.
“Čak i ako nas Porezna uprava pozove, ili je možda riječ o nekoj većoj svoti, smatram da novac koji ima svoje porijeklo i koji je prošao tu košaru oporezivanja, neće biti sumnjiv”, kaže porezna stručnjakinja Đurđica Jurić.
Oni koji, pak, izbjegavaju plaćanje poreza, trebali bi se zabrinuti, kaže Jurić.
“Primjerice, novčani primici od offline klađenja u inozemstvu, doznake na ime nekih honorara koji su došli iz inozemstva, a građanin nije to prijavio u Hrvatskoj i nije platio porez“, pojašnjava Jurić.
