DOTAKNULI SMO DNO: Ako se ovaj trend nastavi, Hrvati će se naći pred izumiranjem

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Nikad gora situacija u Hrvatskoj.

Kada je 2015. objavljeno da je 2014. rođeno najmanje djece otkako se prate statistike, njih 39.566, činilo se da smo dotaknuli dno i da gore biti ne može. Ali najnoviji podaci Ministarstva uprave pokazuju da je lani od 1. siječnja do 31. prosinca rođeno i upisano u maticu rođenih samo 36.372 djece, a umrle su 52.034 osobe!

Istodobno, prema podacima MUP-a, u 2016. je 16.789 osoba odjavilo prebivalište u Hrvatskoj radi iseljenja u inozemstvo, a 36.740 osoba prijavilo je privremeni odlazak izvan Hrvatske.
To znači da se lani iselilo najmanje 53.529 ljudi, no kad se zna da se mnogi iseljeni građani ne odjavljuju, stanje je alarmantnije od službenih evidencija.

Iz podataka Ministarstva uprave optimistično je samo to da je lani sklopljeno najviše brakova u posljednjih nekoliko godina, i to 20.544, što je 710 brakova više nego 2015. No, pitanje je koliko je mladih koji su se vjenčali već napustilo zemlju.


Nastavlja se tendencija da se iz godine u godinu blago smanjuje broj vjerskih brakova, a raste broj građanskih, pa je 2016. bilo 10.979 vjerskih i 9565 građanskih brakova.

Demograf prof. dr. Nenad Pokos iz Instituta Pilar napominje da se podaci Ministarstva uprave o broju rođenih u 2016. odnose i na upisane u maticu rođenih u siječnju 2016., a rođene u prosincu 2015., a ne obuhvaćaju rođene u prosincu 2016. koji će biti upisani u maticu rođenih 2017.

Novi neslavni rekord

No, kako su podaci Ministarstva uprave o broju živorođene djece za 2015. bili gotovo jednaki podacima Državnog zavoda za statistiku, može se očekivati, kaže, da se i podaci za 2016. neće previše promijeniti. Dapače, u 2015. broj rođenih je prema DZS-u (37.503) bio niži od broja rođenih prema Ministarstvu uprave (37.599).

Broj od 36.372 živorođene djece novi je neslavni rekord, što se moglo i očekivati. Toliko je puta upozoravano da je stanovništvo Hrvatske zahvaćeno dugotrajnim procesom starenja, intenzivnim iseljavanjem, pogotovo nakon ulaska u EU, te nedostatkom cjelovite obiteljske politike

Parcijalnim mjerama, poput povećanja roditeljskih naknada s 2660 na 4000 kuna, neće se puno postići. Ako je 2016. zabilježeno 53.529 odseljenih, onih koji su odjavili trajno prebivalište ili prijavili privremeni odlazak, to je zastrašujući podatak.

Demograf prof. dr. Dražen Živić ističe da podaci DZS-a koji će biti obrađeni sredinom 2017. o broju rođenih mogu biti samo gori od podataka Ministarstva uprave.

“Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj se samo nastavljaju i ubrzavaju kad je riječ o rađanju i umiranju. Ono malo što se čini za demografski oporavak zemlje je apsolutno nedovoljno.2, kaže Živić za Večernji.

Nitko, kaže, ne rađa djecu zbog novca, ali društvo treba olakšati poziciju roditelja i djece, no ako se odustaje od obećanih mjera šalje se poruka da politici nije stalo do rješavanja demografskih problema.

Komentari