Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) u subotu 26. rujna bira svog novog lidera ili lidericu. Kandidaturu su istaknuli Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Željko Kolar, Ranko Ostojić i Marino Percan.
No, ne svi. Prema sadašnjem stranačkom statutu, predsjednika stranke članstvo bira demokratski, ali nemaju svi članovi SDP-a pravo glasa. Naime, na izborima smiju glasati samo oni članovi koji su uredno plaćali svoju članarinu, a takvih je tek 11.700 od ukupno 35.000.
Podsjetimo, zaposleni članovi stranke plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom samo jednu kunu.
Tu treba pridodati i one koji ostvaruju prihode od SDP-a. Ako putem mandata stranke zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna – 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna – 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Postoje tako i primjeri istaknutih članova stranke koji nisu plaćali članarinu poput bivše ministrice Milanke Opačić koja je prelaskom u stranku Milana Bandića ostala dužna 18.000 kuna članarine, piše Dnevno.
No, vratimo se na kandidate na stranačkim izborima. Prvi je kandidaturu, odmah nakon parlamentarnih izbora, istaknuo Peđa Grbin, pravnik i dugogodišnji saborski zastupnik.
Rođen je 24. svibnja 1979. u Puli, a tamo je završio i osnovnu školu Vladimir Gortan te pohađao gimnaziju. Nakon završene srednje škole odlazi u Zagreb gdje upisuje Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i diplomirao 2003. godine. Kao student bio je aktivni član studentskih udruga, a posebno se zalagao za Studentski forum. Strast mu je košarka te je tako u osnovnoj i srednjoj školi igrao za košarkaški klub Gradine Pula, ali je prekinuo karijeru odlaskom na studij u Zagreb. Svoje slobodno vrijeme voli provoditi uz dobru knjigu i glazbu, a uživa i u putovanjima.
Nakon završenog studija 2003. godine, odlazi u Pulu gdje je jedno vrijeme radio kao pripravnik u odvjetničkom uredu, a kasnije i kao odvjetnik u svom vlastitom uredu. U politiku ulazi za vrijeme studija, 1998. godine, kada se učlanio u SDP. Ubrzo je postao član i tajnik Foruma mladih SDP-a, a godine 2004. izabran je za člana Glavnog odbora SDP-a gdje je obnašao dužnosti toga organa sve do 2016. godine. Dok je bio član Glavnog odbora, Grbin je izabran za predsjednika Odbora za Ustav.
Od 2005. do 2009. godine bio je član poglavarstva u Puli, a nakon toga došao je na poziciju gradskog vijećnika, od 2009. do 2013. godine kada se kandidirao na mjesto gradonačelnika grada Pule, no te je izbore izgubio od IDS-ova Borisa Miletića.
Široj javnosti postao je poznat 2014. godine kada je, u vidno alkoholiziranom stanju, za šankom pjevao Thompsonove Čavoglave. Grbin se oglasio i priznao da je pogriješio i za sebe rekao da je, ni manje ni više, pijana budala. O privatnom životu Peđe Grbina malo se zna, a iz medija je poznato da je u vezi s medicinskom sestrom Altanom Hodžić. U stranci je poznat pod nadimkom Veli Joža, naravno, zbog svoje visine.
Druga je kandidatkinja načelnica Omišlja, Mirela Ahmetović. Rođena je 4. kolovoza 1981. u Rijeci gdje je i diplomirala na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija Sveučilišta u Rijeci te magistrirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Trenutno je na tom fakultetu na doktorskom studiju. U SDP se učlanila 2010. te je osnovala i ogranak Foruma žena SDP-a na Krku.
Godine 2013. prvi put pobijedila na lokalnim izborima i postala načelnica Omišlja, a prije toga radila je i u Erste & Steiermärkische banci. Nakon izborne pobjede postala je jedna od najmlađih načelnica u Hrvatskoj, a zanimljivo je da je u drugom krugu dobila i podršku HDZ-a. Već tada jasno je dala do znanja da ne podupire projekt izgradnje LNG terminala.
Zbog LNG terminala je postala poznata i široj javnosti kada je prozvala premijera i resornog ministra Tomislava Ćorića, kojeg je optužila i za pokušaj podmićivanja, i to na način da je Općini Omišalj ponudio projekte Hrvatskih voda i HEP-a. U nacionalnu politiku ulazi u veljači ove godine, kada je prvi put stigla u Sabor kao zamjena za Romanu Jerković. Na nedavno održanim izborima osvojila je saborski mandat pa će sada imati priliku nastupati i na parlamentarnoj razini.
U stranačkim krugovima doživljavaju je kao blisku osobu primorsko-goranskog župana i trenutnog v.d. predsjednika SDP-a Zlatka Komadine, no ističe kako on nije bio presudan u njenoj odluci da se kandidira za predsjednicu stranke.
O privatnom životu Mirele Ahmetović se malo zna. Njena imovinska kartica otkriva da nije udana i da nema djece, a nema ni nekretnina u svom vlasništvu. Od pokretnina vlasnica je Škode Octavije iz 2015., vrijedne 116 tisuća kuna, koju je kupila uz pomoć kredita. Ima tri kredita, dva u Erste banci, jedan od 29.300 kuna te jedan od 103.185 kuna. Treći kredit od nešto više od 59 tisuća kuna dobila je u Zagrebačkoj banci, a ima i 60 tisuća kuna te četiri tisuće eura štednje.
Zadnji koji je istaknuo kandidaturu je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar. Rođen je 10. kolovoza 1967. u Klanjcu. Završio je geodetsku školu u Zagrebu, a oženjen je s Mirom Hrbud Kolar s kojom ima dvoje djece.
Od 2009. bio je gradonačelnik Klanjca, a 2011. izabran je prvi put u Hrvatski sabor. Obavljao je dužnost potpredsjednika saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode te je bio član Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove. Na lokalnim izborima 2013. godine izabran je u prvom krugu za župana Krapinsko-zagorske županije te je saborski mandat stavio u mirovanje. Na izborima 2017. godine ponovno je izabran u prvom krugu za župana Krapinsko-zagorske županije.
Naglasio je da njegovi konkurenti ističu da mu je najveća slabost nedostatak obrazovanja. “Jako sam ponosan na sve svoje godine rada u geodetskoj struci, na 17 godina koliko sam sudski vještak. Imam energiju i odgovornost. Ostao sam bez oca s osam godina, skromno smo živjeli i jedva sam čekao da završim srednju školu i počnem raditi. Zahvalan sam majci za sve što me je naučila“, izjavio je Kolar za N1 televiziju.
Na pitanje novinara hoće li biti kandidat i za premijera, Kolar je odgovorio kako razmišljanje o premijerskom kandidatu sada nije prioritet, no to će svakako biti onaj tko bude imao najviše šanse pobijediti Plenkovića. Osvrnuo se i na problem sa članarinama istaknuvši kako je porazno da tek jedna trećina članova uredno plaća članarinu i smatra kako tu treba uvesti reda. U slobodno vrijeme voli zaigrati nogomet, šetati i planinariti.
Ranko Ostojić je poput i Grbina odavno poznat hrvatskoj javnosti. Ponajviše zato što je u vladi Zorana Milanovića obnašao dužnost ministra unutarnjih poslova i to u vrijeme kada se Hrvatska, ali i cijela Europa, suočila s velikom migrantskom krizom. Hrvatska je na tu krizu odgovorila dobro te bez većih posljedica na njeno stanovništvo.
Ostojić je rođen 1962. godine u Splitu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Obrazovao se u Norveškoj i SAD-u, a u životopisu koji je objavio kada se kandidirao za splitskog gradonačelnika naveo je kako je već kao srednjoškolac počeo raditi, uglavnom fizičke poslove, a da mu je prvi ozbiljniji posao bio u splitskom ACY-ju gdje je 1988. radio kao prodavač. Nakon povratka s ratišta otvorio je malu prodavaonicu, no 1995. su mu, kaže, ukrali tri tone bakalara te je morao zatvoriti. Nakon toga je neko vrijeme bio nezaposlen, a onda kao zaposlenik Crvenog križa odlazi u Knin.
Kao zaposlenik Međunarodnoga crvenog križa 1996. i 1997. radio je na kninskom području, a od 1997. do 2000. kao načelnik upravnog odjela za gospodarenje resursima grada Splita. Nakon toga preuzima dužnost načelnika splitske policijske uprave, a 2001. imenovan je ravnateljem policije. Tu dužnost obnaša do siječnja 2004.. Od 2005. do početka kolovoza 2007. bio je član uprave Slobodne Dalmacije, a potom direktor investicija i izgradnje kompleksa tog splitskog dnevnika u Dugopolju.
U 6. sazivu Hrvatskog sabora bio je zastupnik SDP-a, stranke u koju se učlanio 1990.. Bio je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, član triju odbora – za zakonodavstvo, ratne veterane i međuparlamentarnu suradnju te saborskog izaslanstva u Skupštini Zapadnoeuropske unije. Na 11. Konvenciji SDP-a u svibnju 2008. izabran je za člana predsjedništva. Dragovoljac je Domovinskog rata i nositelj Spomenice.
O privatnom životu Ranka Ostojića zna se vrlo malo, poznato je da je dugogodišnji član Saveza izviđača Hrvatske, a bavi se vaterpolom i skijanjem. Aktivno govori engleski i norveški jezik. Oženjen je i sa suprugom Anom, profesoricom matematike s kojom ima dva sina. Najdraža knjiga mu je “Na zapadu ništa novo” njemačkog pisca Ericha Marije Remarquea, a filmovi “Forrest gump”, “Ničija zemlja”, “Ta divna splitska noć” i “Maratonci trče počasni krug”. Štovatelj je i djela Quentina Tarantina, a od glazbenika cijeni Vangelisa, Leonarda Cohena, Daleku obalu te bendove izrasle u vrijeme “novog vala” – Film, Haustore i Idole.
Istaknuo je kako je imao vrlo jasan motiv koji ga je nagnao na kandidaturu za predsjednika stranke. “Kandidirao sam se za Predsjedništvo SDP-a nakon što sam vidio konferenciju za medije grupe SDP-ovaca koja se voli nazivati “Neretvanska skupina”, ili možda malo nabujala Neretva pa se povećala ta skupina. Ljudi koji su do tog popodneva podržavali Peđu Grbina, a sada više ne znaju tko će biti njihov kandidat, odnosno neće nikoga podržati”, objasnio je Ostojić u gostovanju na RTL Direktu te dodao da je zanimljivo da je “jedan klan odlučio o tome da će biti protiv klanova”.
Kandidat o kojem se najmanje zna je Marino Percan, član pulskog Gradskog odbora SDP-a Pula.
Riječ je o poslovnom konzultantu za trgovačko pravo koji se dosad nikad nije našao na nekoj od izbornih listi, a u SDP-u je već 15 godina. Završio je pravo i poslijediplomski specijalistički studij na katedri za trgovačko pravo i pravo društava u Zagrebu, a trenutačno radi na doktoratu. Percan je i sveučilišni specijalist za trgovačko pravo i pravo društava.
Percan je na konferenciji za novinare u središnjici stranke rekao da nije došao s timom oko sebe, kao što su neki njegovi kolege, jer smatra da se s timovima potencira borba, sukobljavanje mišljenja, a on to u SDP-u ne želi. “Ja želim da SDP bude jedan tim, jedna monolitna stranka koja će na slijedećim parlamentarnim izborima izvojevati pobjedu”, poručio je.
Percan se zalaže da županijske organizacije ponovno s općinskim i gradskim organizacijama biraju svojega predstavnika u Predsjedništvo SDP-a. To znači da će svaka županija imati svojega predstavnika u Predsjedništvu, a ti članovi Predsjedništva bili bi koordinatori jedinica za buduće parlamentarne izbore. Smatra da se sredstva koja pripadaju općinskim i gradskim organizacijama temeljem osvojenih mandata moraju proslijediti na njihove račune da oni pokažu financijsku odgovornost i bore se za podmirenje svih članarina.
Hoće li SDP dobiti novog lidera nakon 26. rujna ili će morati pričekati drugi krug ostaje tek za vidjeti, no svima je jasno da će pred novim predsjednikom ili predsjednicom biti jako težak zadatak okupljanja i motiviranja članova i birača, prenosi Dnevno.
