Davor Božinović s ministrima unutarnjih poslova EU raspravljao o planu borbe protiv terorizma, pa spomenuo i napad na Markovom trgu

Izvor:MUP

Slijedom nedavnih terorističkih napada u Francuskoj i Austriji, na današnjem  videokonferencijskom sastanku ministara unutarnjih poslova Europske unije razmatralo se kako dodatno ojačati zajedničke napore u borbi protiv terorizma, te je predstavljena tzv. Zajednička deklaracija nastala kao aktualna podloga za borbu protiv terorističkih prijetnji nakon posljednjih napada.

Uz to, sudionici videokonferencije nastavili su raspravljati o različitim aspektima Pakta o migracijama i azilu, čiji je prijedlog Europska komisija predstavila 23. rujna ove godine.

Stajališta Republike Hrvatske zastupao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović u čijoj delegaciji se nalazila i državna tajnica za europske i međunarodne poslove te fondove EU-a Terezija Gras, izvijestio je MUP.

U kontekstu borbe protiv terorizma, na razini Europske unije u proteklih je pet godina poduzet čitav niz mjera s ciljem poboljšanja unutarnje sigurnosti, a intencija je aktivno nastaviti s unaprjeđenjem suradnje u nekoliko bitnih područja, rečeno je na današnjoj videokonferenciji. Kao područja od posebnog interesa suradnje unutar država Europske unije izdvojeno je sprječavanje radikalizacije, uklanjanja terorističkih sadržaja na internetu, pristup informacijama i njihova razmjena, te suradnja u kaznenom progonu.

Hrvatska je izrazila odlučnost u namjeri da sa svojim europskim partnerima očuva Europu kao prostor u kojem će se svi njezini građani osjećati sigurno i kao i do sada uživati najviši standard zaštite ljudskih prava, zahvalivši njemačkom Predsjedništvu na Zajedničkoj deklaraciji, iz koje je kao posebno vrijedna činjenica izdvojeno da se, unatoč vjerski motiviranim napadima, poziva na toleranciju i vjersku slobodu, uz istovremenu osudu svakog oblika ekstremizma.


Deklaracija posebno ističe važnost nadzora vanjskih granica, uspostave novih informacijskih sustava i njihove interoperabilnosti, što Hrvatska već duže vrijeme naglašava kao ključno za jačanje unutarnje sigurnosti Unije i Schengenskog prostora, zajedno s boljom razmjenom informacija s trećim državama i otkrivanjem prikrivenih stranih terorista unutar Schengena.

Za što uspješniju provedbu navedenog, potrebno je dosadašnju policijsku suradnju država članica podići na višu razinu. Upravo tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU započeto je definiranje jasne procedure za unos podataka o stranim teroristima u Schengenski informacijski sustav, što je od presudnog značaja i u kontekstu ove teme. Hrvatska je predložila EUROPOL kao najbolju adresu za verifikaciju i unos tih podataka, te u kontekstu tragedije u Beču, ali i ozbiljnog incidenta pred zgradom Vlade RH u Zagrebu, završno u ovoj temi apelirala na dosljednu primjenu Akcijskog plana EU za suzbijanje krijumčarenja vatrenim oružjem.

U drugoj temi, nastavku rasprave o Paktu o migracijama i azilu, predstavnici država članica Unije razmatrali su tri njegova ključna elementa – pitanje vraćanja osoba koje ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu i s tim povezanu suradnju sa zemljama tranzita i porijekla, pitanje obveznih graničnih procedura, te pitanje načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama.

Osvrnuvši se na ključne elemente, ministar Božinović istaknuo je kako ključ uspješnog funkcioniranja Europske politike migracija i azila leži u koordiniranim aktivnostima prema državama porijekla i tranzita, unutar čega je Hrvatskoj posebno važna suradnja s državama jugoistočne Europe i učinkovitija provedba sporazuma o readmisiji.

„Mišljenja sam kako bez učinkovite suradnje, vraćanje neće biti moguće, te će većina tereta ostati na državama članicama prvog ulaska. To nije i ne smije biti ishod našega dogovora o novom Paktu“, rekao je ministar Božinović i kao ključne stavke za postignuće takvog ishoda izdvojio ujednačene poruke o važnosti suradnje pri vraćanju na bilateralnim i europskoj razini, definiranje zajedničke EU liste sigurnih trećih i zemalja porijekla te jačanje suradnje s trećim zemljama na uspostavi digitalnih alata za bolji nadzor migracija i promicanje daljnjeg razvoja zakonitih migracijskih puteva.

Vezano uz obvezne granične procedure, poseban naglasak stavljen je na razlučivanje tražitelja međunarodne zaštite od onih koji takvo pravo ne ostvaruju. Za provedbu, s tim povezanih sigurnosnih provjera, ključno je da se novi informacijski sustavi primjenjuju i u državama članicama na vanjskim granicama Unije, naglasio je ministar Božinović, apostrofirajući spremnost Hrvatske za provedbu provjera, ali i nužnost pristupa sustavima, što je u zavisnosti s članstvom u Schengenskom prostoru.

Po pitanju načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, Hrvatska podržava fleksibilan i obvezan pristup, ali uz tri Paktom definirana stupa solidarnosti – premještanje tražitelja međunarodne zaštite, sponzorstvo u postupcima vraćanja i doprinosi u izgradnji operativnih kapaciteta – kao četvrti predlaže napore države članice u zaštiti vanjske granice, uz detektiranje njenog BDP-a i broja stanovnika, kazao je ministar Božinović, zaključivši kako će se tek s usuglašavanjem svih elemenata moći govoriti o novoj, sveobuhvatnijoj i učinkovitijoj Europskoj politici migracija i azila.

Komentari

loading...