Seizmološka služba će uskoro dobiti novu opremu, što znači da su upozorenja nakon tragičnog i katastrofalnog potresa u Petrinji dala rezultata. Nova bi oprema za seizmologe trebala stići unutar jednog dana.
“U iščekivanju smo. Novac je već jučer sjeo na naš račun pa smo odmah sjeli i krenuli u dogovor za nabavku nove opreme, a riječ je o mobilnom setu kojim ćemo moći vršiti mjerenja odmah nakon potresa, a uključuje i akcelerografe, mjerače ubrzanja tla, sve od renomiranog dobavljača, američke tvrtke Kinemetrics. Koristit će se kombinirano kako bi se ‘ulovilo’ što više potresa”, rekao je Tomislav Fiket iz Seizmološke službe.
“Riječ je o 20 akcelerografa, 20 malih prijenosnih seizmografa, 20 digitalizatora podataka koji služe i za spremanje zapisa. Uređaji će odmah na teren. Čekamo kao zapete puške! Kada sve su svakom slučaju moći ćemo sada biti puno pametniji. No, ova oprema ne utječe na broj stacionarnih seizmoloških postaja”, dodao je.
“Svakako trebamo zahvaliti ministru Radovanu Fuchsu kao i predstojniku vladina ureda Zvonimiru Frki Petešiću koji su cijelu stvar ubrzali. Donacija vlade je 4.060.000 kuna bez PDV-a. Nadam se da je ovo tek početak jer je ovo rješenje za ovakve situacije, kada se dogodi neki jači potres”, smatra.
“Treba izgraditi gustu mrežu stalnih stanica na području Republike Hrvatske, kako bi se informacije dobivale trenutno. Za to smo dobili obećanje za sufinanciranje od Ministarstva obrazovanja, kroz europske projekte gledamo i dugoročno riješiti problem instrumenata, stvaranja mreže na ponos Hrvatske”, zaključuje za Večernji seizmolog Tomislav Fiket iz Seizmološke službe.
Krešimir Kuk je pojasnio kakve vrste instrumenata seizmolozi najčešće koriste.
“Dvije su osnovne vrste instrumenata. Seizmografi rade stalno i bilježe sve potrese, bliže ili dalje, oni se generalno koriste šire u seizmologiji i oni su malo kompaktniji i malo skuplji. Akcelerografi bilježe samo jače potrese i koriste se dosta i u građevini, njima se i važniji objekti instrumentaliziraju u smislu da prate kakva je trešnja na tom području pa se na osnovu njih zgradu može graditi, pojačavati, nadograđivati ili ponovo graditi”, rekao je te dodao:
“Oni su manji i jeftiniji, lakši za nabaviti i postaviti. To su dvije osnovne vrste instrumenata. Mi imamo jedne i druge u onim brojevima koji su već više puta komunicirani u medijima. Državna služba, dakle, ima trenutno 17 seizmografa na području cijele Hrvatske. Grad Zagreb je kroz Ured za upravljanje hitnim situacijama nabavio nam je pet akcelerografa prije deset godina”.
“Dva funkcionalna akcelerografa imamo u Dubrovniku, no oni su već dosta stari, dio je to serije od pet akcelerografa koji je još Zavod za obnovu Dubrovnika financirao i postavio. Jedan je još u Stonu, jedan u Makarskoj. To je sve o akcelerografima u Hrvatskoj što se nas tiče”, tvrdi Kuk.
