Čeka li Hrvatsku eksplozija loših kredita? Brojni građani teško će otplaćivati dugove

PEXELS

Koronakriza je već prilično srezala budžete građana i tvrtki, a posljedica toga bit će i rast loših kredita u hrvatskim bankama. Građani i tvrtke, naime, iz smanjenih će primanja, nakon što im isteknu moratoriji koje su zatražili na početku krize izazvane koronavirusom, morati nastaviti otplaćivati kredite koje su uzeli. No velik broj njih to jednostavno više neće moći.

Na opasnost od rasta loših, odnosno nenaplativih i teško naplativih kredita, nedavno je upozorila i hrvatska središnja banka. U publikaciji Financijska stabilnost stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB) ističu kako se koronakriza dosad nije značajnije odrazila na rast loših kredita, što se velikim dijelom može zahvaliti i moratorijima koje su banke na početku koronakrize odobravale dužnicima, kao i “labavijoj” regulativi HNB-a, koja bankama omogućuje da kreditnu sposobnost dužnika ocjenjuju na temelju urednosti u otplati kredita prije izbijanja krize. Ipak, u HNB-ovoj publikaciji se upozorava da banke u narednom razdoblju očekuje rast kredita koje dužnici više neće moći vraćati.

HNB: U narednom razdoblju porast će udio loših kredita i njihova prodaja agencijama

“Nakon recentnih povoljnih trendova, u idućem razdoblju može se očekivati porast materijalizacije kreditnog rizika. Očekivani pad gospodarske aktivnosti i nepovoljan utjecaj na tržište rada, dohotke kućanstava i poslovanje poduzeća, čiji su intenzitet i duljina trajanja još uvijek vrlo neizvjesni, odrazit će se na porast neprihodonosnih kredita”, stoji u Financijskoj stabilnosti.

“Izgledno je da će u bliskoj budućnosti, kao posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa, doći do rasta nenaplativih kredita, a time i njihovih potencijalnih prodaja”, nastavljaju stručnjaci HNB-a u Financijskoj stabilnosti.

Udio loših kredita u Hrvatskoj pada posljednjih pet godina, ali koronakriza sada mijenja trendove

Ipak, od 2015. godine udio loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju banaka pada pa krajem prošle godine u kategoriju nenaplativih kredita ulazi, prema podacima središnje banke, samo 5,53 posto odobrenih kredita. To znači da banke nisu mogle naplatiti otprilike svaku 18. kunu koju su pozajmile građanima i tvrtkama. Smanjenje loših kredita proteklih godina rezultat je gospodarskog oporavka i rasta plaća, ali i prodaje nenaplativih ili teško naplativih kredita banaka agencijama za naplatu potraživanja.

Podaci HNB-a tako pokazuju da su banke u razdoblju od 2011. do kraja ožujka ove godine prodale oko 35 milijardi kuna loših kredita, čime su znatno smanjile njihov udio u svom kreditnom portfelju. Loši su krediti pritom prodavani po prosječnoj cijeni od 25 posto njihove nominalne vrijednosti, s time da je, ističu u HNB-u, njihova cijena s vremenom rasla, i to sa 17 posto u 2015. na 33 posto u prošloj godini. Razlog tom rastu je taj što su se banke najprije rješavale kredita lošije kvalitete, a tek potom onih nešto bolje kvalitete.

Međutim, recesija u koju nas je bacila pandemija koronavirusa preokreće trendove smanjenja udjela loših kredita pa se u narednom razdoblju, posebno nakon što isteknu moratoriji, može očekivati njihov značajniji rast. Ekonomisti s kojima smo razgovarali kažu kako ne treba očekivati eksploziju loših kredita kakvu smo imali u posljednjoj recesiji, ali slažu se da će do rasta ipak doći, piše Index koji je o cijeloj situaciji razgovarao s nekoliko stručnjaka.

Komentari