Capak objasnio zašto od koronavirusa umiru i zdrave osobe i koji su mogući scenariji završetak epidemije

Foto: Daniel Kasap/ POOL / HINA

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera Krunoslav Capak gostovao je na N1 u čijoj je rubrici “Pitajte stručnjake” odgovarati na pitanja gledatelja i čitatelja.

“Nažalost, dogodio nam se u Splitu proboj virusa u dom za umirovljenike. Ono što iz prve ruke od epidemiologa koji su bili na terenu znam da je nekoliko dana bilo nekoliko febrilnih bolesti među štićenicima doma koji su nepokretni. Radi se o jednom katu. Epidemiolozi su dali na testiranje nekoliko briseva štićenika 10 je pozitivno, ima još onih s blagim simptomima. Nakon diskusije s epidemiologa i ravnateljicom zavoda za javno zdravstvo zaključili smo da bi najbolja varijanta bila da ih se evakuira iz doma u bolnicu. Sve detalje ćemo rješavati tijekom dana.

Koje su bile upute za domove?

Pred desetak dana smo ih pojačali. Prve upute za domove socijalne skrbi smo dali prije više od mjesec dana. Kako je rastao broj zaraženih upute smo pojačali, i pod zadnje koje smo dali smo istaknuli da se pazi da nema izlaza, posjeta, da ako štićenici dobiju temperaturu da se odmah posumnja na bolest.

Koja mjera bi se još mogla popustiti nakon tržnica?

Tražili smo da se striktno drži mjera socijalnog distanciranja na tržnicama. Prodavači će biti udaljeni na dovoljnoj udaljenosti da međusobno ne mogu prenijeti bolest. To će biti drugačije tržnice nego na koje smo naviknuli. Bit će ograničen ulaz. Ako bude problema možemo vratiti mjeru zatvaranja tržnica što ne bismo htjeli jer mislim da moramo pomoći našim proizvođačima da plasiraju proizvode.

Izašli ste nedavno sa svojom procjenom oko trajanja ove situacije. Gledatelj se poziva na američki institut da se vrhunac epidemije u Hrvatskoj očekuje od 18. do 25. travnja.

Bilo kakva prognoza je nezahvalna jer se može prognozirati na temelju modela i ulaznih podataka koji su potrebni za to. Svaki od ulaznih podataka mijenja model. Oni su na temelju nekog modela napravili vrhunac za sve zemlje, što ne znači da će to kod nas funkcionirati. Pojačavamo ili smanjujemo mjere sukladno epidemiološkoj situaciji. Idućih nekoliko tjedana je ključno i trudimo se održati disciplinu i razumijevanje i podršku građana na razini koja nam je potrebna da epidemiološka situacija ostane kakva je.

Je li konačno rješenje kolektivni imunitet, i koliki je posto populacije potrebno da bi se govorilo o njemu?

Svi koji su govorili da je to rješenje, da 75 posto preboli bolest i stekne imunitete i da će manji dio biti zaštićen su tu teoriju napustili. Bolest je nepredvidiva i smrtonosna. Smrtnost koju smo imali u Kini je dvostruka u Italiji i brojnim drugim zemljama u EU koje imaju bolje zdravstvene sustave od Kine.

Znate da je Donald Trump imao neoliberalni stav da se ništa ne može dogoditi, a vidite kakvu sada ima situaciju. Drastično je promijenio retoriku i mjere. Ta neoliberalna teorija o kolektivnom imunitetu je napuštena. Moramo prilagoditi mjere da smanjimo broj oboljelih i prilagodimo sustav liječenju najtežih slučajeva. Mi smo se dobro pripremili. On je tek konačno rješenje.

Kako nakon SARS-a i MERS-a nije pronađeno koronarno cjepivo?

Što se tiče SARS-a bio je puno jednostavnija bolest od ove jer je netko mogao biti zarazan tek od momenta kad su mu se pojavili simptomi. Kad je netko bolio trebalo ga je izolirati. Kod ove bolesti je drugačije, imate asimptomatske bolesnike, dug period inkubacije. Što se tiče MERS-a ostao je ograničen na Bliski istok. Ima nekih naznaka da će se proizvesti cjepivo iako to sve skupa dugo traje.

Koliko je efikasno liječenje plazmom?

Znamo za postojanje imuniteta kod onih koji su preboljeli bolest, ali tu postoji čitav niz problema koje je prethodno potrebno riješiti da bi se netko riješio s plazmom. Postoje brojni rizici prijenosa zaraznih bolesti, treba tehnički i tehnološki sve dobro pripremiti. Je li efikasno, vidjet ćemo kad se napravi šira priprema.

Mogu li komarci biti prenosioci zaraze?

Zaključak WHO-a je da se bolest ne može prenositi komarcima.

U čemu je pogriješila Srbija?

Teško mi je komentirati to jer ne poznam dobro situaciju, znam ono što sam iz medija doznao. Oni su uveli strože mjere, ali su krenuli oštro vojnim mjerama koje mogu kod pučanstva izazvati revolt, što ja mislim da nije primijenjeno za našu situaciju. Ja to ne bih preporučio epidemiološki. Oni u to napravili prema svojim procjenama discipline. Njihova epidemiološka situacija je lošija od naše.

Do danas koliko imamo primjera pacijenata koji su skinuti s respiratora? Ima li na njima zdravstvenih djelatnika?

Nema, a nekoliko ljudi je skinuto s respiratora.

Smrtnost u RH u odnosu na ostale zemlje?

Malo je viša od 1 posto, to je izuzetno nisko. Od nas je u susjedstvu bolja samo Mađarska.

Kapacitet testova dnevnih ste rekli 10 tisuća, a krećemo se oko tisuću kako koji dan.

Moramo biti oprezni jer farmaceutska industrija i industrija repromaterijala za dijagnostiku procjenjuje da može ispuniti 10 posto svjetskih potreba. Moramo se osigurati da imamo dovoljno količina za dugo vrijeme. Imamo dovoljne količine testova, ali smo procijenili da nema neke velike koristi od širokog testiranja. To mogu zorno prikazati na primjeru Italije koja je na početku široko testirala različite kvalitete, pa su imali referentne testove u Rimu, pa je trebalo tjedan dana do postavljana dijagnoze. Sve smo postavili optimalno, imamo brze i sigurne testove.

Oni koji prigovaraju da bi testiranja trebalo biti više, bila je prisutna informacija da nam repatrijacijom dolaze ljudi iz zemalja s visokim rizikom obolijevanja, napravili smo 300 testova na ljudima iz Austrije, Njemačke, Španjolske, Portugala, imamo samo dva pozitivna od 300. Nije bit testiranje, nego dobra procjena koga treba testirati. Mislimo da smo to postavili dobro.

Ima zemalja koje su puno testirale pa odvajale bolesne o d zdravih, Južna Koreja.

Kažu da je tamo bila dobra reakcija jer su svi nosili maske i radili dobro. To je sve primjenjivo na lokalnoj situaciji. Procijenili smo da je ovako najbolje. Testiramo mi i više. Smatramo da je dovoljno 600-700 dnevno.

Jesu li pozitivne kontakti kontakta ili ima više za koje se ne zna gdje su se zarazili?

U puno slučajeva ne znamo kako je došlo do zaražavanja. Treba pričekati nekoliko dana da se prikažu ostali u okolini koji su pozitivni pa se može mreža zatvoriti.

Puno se puta ljudi sjete da su bili negdje i sreli nekog, ne kaže to odmah u prvoj anketi. Jako je bitno dobro uzeti epidemiološku anamnezu da se zna kuda se kretao i s kim bio u kontaktu. Ima nekoliko slučajeva gdje ne znamo kako se netko zarazio, ali to je rijetko.

Još više onih koji su regrutirani iz bazena koji su bili u kontaktu?

Imali smo puno importiranih slučajeva, ali su to pretežno kontakti oboljelih.

Kako provesti izlaznu strategiju, nemamo lijek i cjepivo. Koji su tu modeli koji se mogu primijeniti?

Nakon početne faze velikih restrikcija da će nakon toga uslijediti relaksacija mjera i da ćemo balansirati jedan niski broj oboljelih i da će to neko vrijeme trajati.

Nadamo se skupa da će tijekom ljeta jenjati širenje koronavirusa. Ona se širi kapljičnim i kontaktnim putem. Kapljični put se tijekom ljeta smanjuje jer ljudi borave na otvorenom, otvoreni su prozori i vrata, aerosol ima manji prijenos bolesti, nadamo se da će se tijekom ljeta znatno smanjiti broj, ako ne i prestati širenje.

Kako je nestao SARS možda nestane i ovaj SARS-2, nitko to ne zna što će se dogoditi. Krajni scenarij sam rekao, treba proći dovoljan broj vremena da se dovoljan broj prokuži i da se stvori kolektivni imunitet da se štite oni koji nisu imuni.

Moguć je scenarij da bude sezonski, postoje različiti scenariji, u ovom trenutku nitko ne zna kako će ovo završiti.

Zašto zdrave osobe umiru od koronavirusa, odnosno koje se komplikacije najčešće javljaju kod mladih i zdravih osoba, a koje dovode do smrti?

U literaturi je opisano više slučajeva iznenadne smrti mladih ljudi koji su oboljeli od covida-19, a te smrti se proučavaju obdukcijski i patološki. Tu ima više elemenata koji mogu na to utjecati, ali iznenadno zatajenje organa zbog oštećenja krvnih žila i diseminirane intravaskularne koagulacije (teški poremećaj zgrušavanja krvi koji vodi do krvarenja) je najvjerojatniji scenarij o kojem sam čitao u izvješćima patologa iz svijeta koji su obducirali oboljele od covida-19..

Komentari