Prema najnovijim statističkim podacima, od 3 871 833 stanovnika koliko ima Hrvatska, njih 554 tisuće su neaktivne osobe, i to u dobi od 20 do 64 godina.
Od toga, 154 tisuće ima između 25 i 49 godina, te 304 tisuće između 50 i 64 godine. Svaki jedanaesti među njima ima završen fakultet, a svaki dvanaesti gimnaziju.
Prema anketi o radnoj snazi, Hrvatska je u drugom ovogodišnjem tromjesečju imala milijun i 611 tisuća zaposlenih te 95 tisuća nezaposlenih. Neaktivne osobe jedini su prostor gdje bi Hrvatska mogla tražiti novu radnu snagu na domaćem tržištu, uz jači angažman starijih, pa i umirovljenika.
Riječ je o međunarodnoj metodi praćenja radne aktivnosti po kojoj se u zaposlene računaju svi koji su nešto radili u protekla dva tjedna. Jučer objavljeni podaci kažu da je na svakih 100 osoba u dobi od 64 godine njih 66 bio zaposleno, nešto manje od šest ih je bilo nezaposleno, dok su ostali ili neaktivni ili su se školovali.
Hrvatska drastično gubi stanovništvo u svim mlađim dobnim skupinama, uključujući i osobe u dobi do 65 godina, ali se zato povećava broj starijih. Uostalom, svaki treći stanovnik Hrvatske je u mirovini, što je jedan od najgorih omjera u EU. Hrvatska ima mlade umirovljenike zbog braniteljske populacije i ratnih veterana, ali i relativno niske dobi za odlazak u mirovinu u odnosu na druge zemlje gdje je ta granica podignuta na 67 ili 68 godina.
Stopa zaposlenosti i aktivnosti tek se od ove godine računa na osnovi službenog podatka o broju stanovnika iz posljednjeg popisa stanovništva. Sve do prošle godine za statistiku su korišteni podaci iz prethodnog popisa 2011. pa će se sve dosadašnje serije morati prilagoditi činjenici da smo u deset godina ostali bez 400 tisuća stanovnika.
