Bujas smatra da Hrvatskoj treba reforma: ‘Imamo poreznu depresiju. I knjigovođe su izgubljeni u tom cijelom sustavu’

Vrlo je vjerojatno da Hrvatska neće bespovratno povući 9,6 milijardi eura iz Europske unije, nedostaje ozbiljnih projekata i institucionalne baze te nam pod hitno trebaju reforme u svim dijelovima sustava, zaključeno je na panel diskusiji „Poduzetništvo za vrijeme korona krize“ organiziranoj od strane udruge Nova perspektiva te pod pokroviteljstvom europske konzervativne političke zaklade New Direction.

Ekonomski stručnjak s područja politike i financijskih tržišta Branimir Perković, istaknuo je kako se u Hrvatskoj pod hitno trebaju napraviti reforme koje će dati dugoročan učinak, a ukazao je i na veliki pad BDP-a kojeg je pomnije analizirala profesorica Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević.

„Hrvatska trenutno ima BDP kakav je imala 2004. godine. Izgubili smo 15 godina što je porazno i trebamo se zapitati koji je model rasta hrvatske ekonomije. Hrvatska je ekonomski trabant i moramo promijeniti model rasta. To je razlog što smo dobili najviše europskih sredstava. Bojim se da Hrvatska ima sindrom najmlađeg djeteta“, smatra Pribičević.

Latvijski ekonomist i član Europskog parlamenta Roberts Zile smatra kako to nije razlog zbog kojeg je Hrvatska dobila najviše novca iz europskih fondova.

„Mnoge zemlje imaju problem s neuključivanjem privatnog sektora. Hrvatska ima isti problem kao i Grčka. Zbog krize izazvane koronavirusom i velikim padom BDP-a dobili ste najviše sredstava. Takva je struktura vašeg gospodarstva. Ako ne uspijete doći do planiranog novca iz fonda, moglo bi doći do velikih ekonomskih problema“, objasnio je Zile.

Predsjednik udruge Glas Poduzetnika Hrvoje Bujas istaknuo je kako se u Hrvatskoj pod hitno trebaju napraviti reforme koje će dati dugoročan učinak, a s njim se složio i ekonomski analitičar Guste Santini.

„Lažna je dilema da li investirati u privatni ili javni sektor. Kada zemlja ima ovaj dohodak per capita i ovaj odnos realnog sektora te razinu ovisnosti, kriza je pokazala da ne proizvodimo da bi opstali. Deficit robne razmjene je kroničan“, naglasio je Santini.

Na panel diskusiji komentiralo se i porezno opterećenje. Pribičević smatra da je empirijski dokazano kako je puno veći transfer u proračun tamo gdje je vladajuća stranka na državnom nivou ista kao i u jedinici lokalne samouprave.

„Mi imamo poreznu depresiju. I knjigovođe su izgubljeni u tom cijelom sustavu. Nama trebaju hrabri političari, hrabri građani i hrabre reforme. Od toga nemamo ništa. Dolazimo do situacije gdje građani opet prelaze u sivu ekonomiju jer je to jedini način da se opstane. Porez treba biti jednostavan, privlačan, pravedan i razumljiv. Što manji porezi garantiraju veće investicije, a dugoročno održivu ekonomiju“, govori Bujas.

Santini je dodatno naglasio kako se izravni porezi trebaju smanjiti, pogotovo porez na dohodak.

Komentari