Iako je Hrvatski sabor 17. travnja 2020 donio odluku o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima građana, Udruga Blokirani tvrdi da se njezini članovi susreću s velikim problemima u slobodnom raspolaganju novcem s bankovnih računa.
Udruga je uputila pismo Hrvatskoj udruzi banaka tvrdeći da i nakon što su na snagu stupile dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojima su računi deblokirani na tri mjeseca, prima “niz kontroverznih informacija s terena” gdje su njezini članovi “izloženi dodatnom stresu na šalterima banaka”.
“Naši članovi prenose da im banka ne dozvoljava slobodno raspolaganje deblokiranim računom nego da banka usiljava pravo prvenstva prisilne naplate po raznim temeljima ( rezervacija, naplata minusa etc..), čime smatramo banke krše osnovnu svrhu i namjenu ispred navedenog zakona, kao i pravo nadređenosti jačeg zakona ( promijenjene okolnosti”, poručili su u pismu iz Udruge Blokirani.
Smatraju da zakon kojim se građani štite od učinaka pandemije nije stvar interpretativne autonomije banaka nego da su sredstva na deblokiranom računu koja u tijeku sljedeća tri mjeseca budu uplaćena na račun pripadaju vlasniku računa.
“Problem nastaje zato što nije jasno utvrđen način i modalitet isplate deblokiranih sredstava građanima. Deblokirano je 250 000 građana, no postoji dio građana koji i dalje ne mogu do svojih sredstava. Stoga smo uputili upit Hub-u da nam da jamstvo da će primijeniti odluku Vlade i Sabora prema svim građanima jednako i da će svi moći koristiti novčana sredstva za vrijeme trajanja krize”, rekao nam je glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić.
Po stupanju na snagu, Fina je zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba, što uključuje 234.587 građana/potrošača i 10.269 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost.
Također, zastala je s provedbom gotovo 1,1 milijun osnova za plaćanje.
Ovrha se iznimno nastavlja u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (druga uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (npr. račun pričuve zgrade i sl.).
Ovrha u odnosu na pravne osobe se nastavlja provoditi sukladno zakonu, ali se ne obračunava zakonska zatezna kamata.
