BIZARNIJE OD OVOGA NE MOŽE! HGSS-ovac o najčudnijim dojavama: ‘Tražili smo jednog čovjeka i lijepili letke, kad ono…!’

Pročelnik HGSS-a Josip Granić (Foto: TOP Radio)

Hrvatska gorska služba spašavanja godišnje spasi stotine života, i tako 72 godine za redom. Koliko su se stvari promijenile, što građani trebaju znati u slučaju da se nađu u opasnosti i koje su najčudnije dojave ikad, otkrio je pročelnik HGSS-a Josip Granić u razgovoru za Top Radio.

„Ono što uvijek kažemo svim članovima – ulazak je dobrovoljan, izlazak je dobrovoljan. Ljudi jesu volonteri, ali sve što se događa između ulaska i izlaska nije dobrovoljno – tu daješ sebe sto posto. To često znači i da nemaš slobodnog, a u mnogim situacijama čak i poslovnog vremena jer članovi s posla odlaze na intervencije. To je zaista velika žrtva, ali kada znamo što radimo i koji su naši zadaci, onda je to na kraju velika nagrada i jedna lijepa priča“, govori pročelnik.

HGSS broji više od 1000 članova

„Oni kod ulaza u službu moraju već biti profilirani planinari, speleolozi, skijaši, ronioci, piloti, liječnici. Uzimamo ljude s određenim znanjima i onda ih dodatno obučavamo za spašavanja. Međutim, s obzirom na društvene promjene i na činjenicu da su ljudi jako malo vremena spremni odvojiti za neke aktivnosti u odnosu na prije 20 ili 50 godina, sada uzimamo i ljude koji nisu možda vrhunski alpinisti, speleolozi, ali već imaju dovoljno znanja da ih možemo dodatno obučiti i od njih napraviti vrhunske spasioce“, objašnjava.

Zanimljiv podatak je da oko 25 posto HGSS-ovaca čine žene te da ih se više popelo na svjetske vrhove nego muških članova, kao što se misli. Kada akcija završi pozitivnim ishodom, među članovima vlada osjećaj sreće i ponosa. Najteže je onima koji su na terenu.

Popularni na društvenim mrežama

Na pitanje imaju li ljudi potrebu odužiti se nakon što im HGSS-ovci pomognu, Granić odgovara:

“Svi su zahvalni, naravno. Ali morate znati da mi ljude najčešće zateknemo u po život opasnim situacijama i to su situacije koje svi mi želimo zaboraviti. Naravno, ima i svakakvih zahvala, neki su ljudi postali donatori, a neki su postali i članovi službe i onda tu pomoć vraćaju drugima”.

Da su društvene mreže važne, HGSS je itekako svjestan pa svakodnevno objavljuju detalje svojih akcija. Pored edukativnih  tu su i simpatične objave koje nasmiju pratitelje.

“Imali smo izložbu povodom 70. godišnjice osnutka HGSS-a koja već drugu godinu kruži Hrvatskom. Svrha tweetova nije samo da vas nasmiju već da vam daju i edukativnu poruku. Ikona prekriženih japanki je korisna jer to ljudi pamte. Znat će da kada odluče ići u prirodu, trebaju imati adekvatnu opremu”, kaže.

Što ako se izgubimo?

U slučaju da se osoba izgubi, Granić savjetuje:

“Naravno, nazvati 112 ili nazvati dežurni broj HGSS-a. Centar 112 će vas spojiti s lokalnom stanicom koja će onda reagirati. Ako niste na opasnom mjestu, onda ostanite na tom mjestu jer se time povećavaju šanse da vas pronađemo”.

Naglašava i da je najvažnije ostati smiren i probati stupiti u kontakt s centrom 112.

O čudnim pozivima

Otkrio je i s kakvim su se sve pozivima snašli.

“Imali smo dojavu iz Dubrovnika gdje je žena zvala da joj je jugo otpuhalo jaknu s balkona na čempres pa možemo li mi doći po to – naša reakcija je bila – pričekajte vi buru pa će vam bura vratiti jaknu. Imali smo situaciju gdje smo tražili određenu osobu, napravili smo letak, ušli u kafić kako bismo zalijepili taj letak i onda smo vidjeli tog čovjeka kako sjedi u tom kafiću”, priča pročelnik HGSS-a.

Razbio je i mit o Česima da idu u japankama u planine.

“Nije toliki broj onih koji idu u japankama, niti to prvenstveno rade stranci, a pogotovo ne naši dragi Česi. Svake godine neka druga nacija preuzme primat, a 85 posto akcija čine domaći ljudi. Same japanke su zapravo simbol za neopremljenost i neznanje”, kaže Granić.

Na samom kraju intervju zaključio je: “Ostanite pametni – nemojte podcijeniti prirodu i precijeniti svoje sposobnosti”.

Komentari