‘BILI SU TO DUGI RAZGOVORI’ Kolinda Grabar Kitarović progovorila o odnosu s Putinom: ‘Oko ovoga se nismo slagali’

Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)

Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović za RTL je govorila o ratu o Ukrajini, odnosu s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom te ulasku Švedske i Finske u NATO.

“Ja sam uvjerena da je Hrvatska bila članica NATO-a u vrijeme velikosrpske agresije protiv Hrvatske, da se to ne bi dogodilo. Gledajući što se danas događa u Ukrajini koja nema pravo na članak 5, odnosno kolektivnu samoobranu, ja bih na mjestu Finske i Švedske donijela tu odluku”, kazala je Grabar-Kitarović i naglasila da je Putinu uvijek bilo jasno da je NATO obrambeni savez.

Smatra i da NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom te radi sve da bi se to smirilo. Otkrila je i da je s ruskim predsjednikom imala priliku razgovarati puno puta.

“Oni koji tvrde da je širenje NATO-a izvor sukoba nisu u pravu. Razlog ovog sukoba je činjenica da je Putin pokrenuo ovaj rat, u mojem nekakvom uvjerenju, je da uspostavi neku rusku sferu utjecaja. Još je 2000. kad je došao na vlast postavio cilj obnoviti rusku moć u svijetu”, objašnjava bivša predsjednica i stoji iza mišljenja d a jedino diplomatsko rješenje može okončati rat.

Grabar Kitarović smatra da je ruski predsjednik uvjeren da Zapad njemu predstavlja prijetnju. Ističe da bi bilo dobro da se pregovori vode iza zatvorenih vrata.

“No nisam sigurna u ovom trenutku je li predsjednik Putin spreman. Kad sam razgovarala s njime kao predsjednica, to su bili dugi i nejednostavni razgovori koji su trajali satima. Moglo se tada s njime razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštivanje niti prema meni kao predsjednici niti kao prema ženi”, otkrila je.

Ipak, oko LNG terminala na Krku i energetike nisu slagali, dodala je bivša predsjednica.

Kaže da ju je Putin uvjeravao da taj LNG terminal neće biti ekonomski održiv. Na pitanje o LNG-u, Grabar Kitarović kaže da se nada da će se izgraditi potrebni plinovodi kao bi se zemljama u okruženju omogućilo da ne ostanu bez energenata.

“Kada je počela otvorena ruska agresija razmišljala sam – pa zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU neku hitnu pomoć i u ljudstvu, strojevima i svemu ostalome, kao bismo zasadili to žito. Trebamo podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kao bismo spriječili rast cijena, posebno na hrvatskom tržištu, ali i drugima”, ističe.

Na samom kraju, osvrnula se na svoj predsjednički mandat i poručila ništa ne bi mijenjala već bi puno više vjerovala svojim instinktima, a ne ljudima oko sebe.


Komentari