Alarmantno upozorenje: Inspekcija uvozne hrane nezadovoljavajuća, moguće da jedemo krumpir pun kemikalija

pixabay.com

Hrvatski potrošači najčešće jedu krumpir uvezen iz Egipta, a kontrola sigurnosti uvoznih namirnica nije na razini.

U Hrvatsku je tijekom 2016. godine uvezeno ukupno 5.754,5 tona krumpira iz tzv. “trećih zemalja”, na što 1418 tona otpada na uvoz iz Bosne i Hercegovine, a 4.336,5 tona krumpira na uvoz iz Egipta, prenosi portal slobodnadalmacija.hr.

Ono što je u tim statistikama sporno jest stupanj kontrole prehrambenih proizvoda koje uvozimo. Naime, domaći proizvođači upozoravaju da uvoz iz država izvan Europske Unije ne prolazi zadovoljavajuć stupanj provjere neštetnosti, što je rezultiralo potencijalno kancerogenim i alergenim povrćem na hrvatskom tržištu. Sporne su prehrambene namirnice navodno tretirane kod nas zabranjenim pesticidima.


Razlike u regulativama pesticida

Stvar je u razlici regulative primjene pesticida i kemikalija koje se koriste pri tretiranju povrća. Mnogi od pesticida koji su kod nas zakonom zabranjeni u tzv. trećim zemljama se regularno korisne. Našim je proizvođačima lista dopuštenih preparata za tretiranje povrća srezana sa 160 na samo 80-ak pesticida ocijenjenih sigurnima za korištenje.

Naš Zakon u popis “trećih zemalja” iz kojih je dopušteno uvoziti krumpir uključuje Alžir, Egipat (uz posebne uvjete), Izrael, Libanon (samo iz regija Akkar i Bekaa i to uz posebne uvjete), Libiju, Maroko, Siriju, Švicarsku, Tunis, Tursku, Srbiju i Bosna i Hercegovinu.

“Ne možemo mi stopirati uvoz, ali ćemo inzistirati na tomu da proizvod koji stiže iz trećih zemalja bude kontroliran kao i naš. Radi se o tomu da se u proizvodnji krumpira koji dolaze zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije ili Egipta koriste kemijski preparati koji u Hrvatskoj nisu dozvoljeni“, za medije je izjavio Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira. On ističe i kako iz Udruge na ovaj problem upozoravaju još od 2012. godine, ali su u našem Ministarstvu poljoprivrede tek nedavno počeli obraćati pažnju na njihova upozorenja.

Uvozimo tuđe, izvozimo naše

“Koliko je štetnih tvari ostalo u takvom krumpiru, mi to ne znamo, jer se prilikom uvoza on uopće ne testira na rezidue, to jest ostatke pesticida, već samo na clavio bakterije. U Ministarstvu poljoprivrede već godinama pitamo zašto je to tako, no nailazimo na zid šutnje”, dodaje Mesarić.

Iz Udruge ističu i kako je u Hrvatskoj Zakonom, uz vrstu, kontrolirana i dozvoljena količina pesticida u proizvodnji. Ogorčeni su jer krumpiri iz uvoza sumnjive kvalitete ruše cijenu domaćem krumpiru te su ga hrvatski proizvođači prisiljeni prodavati po cijeni od 1 kune po kilogramu, dok u proizvodnju iste količine moraju uložiti 1,30 kuna. Zbog toga, objašnjavaju, nije ni čudno što se domaći poljoprivredni proizvodi sve više izvoze na strano tržište, gdje domaći proizvođači mogu dobiti primjereniju naknadu za svoj rad. Takvo bi stanje moglo rezultirati nestašicom krumpira na domaćem tržištu.

Konfuzne informacije za potrošače

Mesarić poručuje kupcima da prilikom kupnje čitaju deklaracije, pritom ističući kako ni na taj način potrošači ne mogu biti potpuno sigurni da kupuju kvalitetan krumpir:

“Primjera radi, na krumpiru koji dolazi iz zemalja izvan EU-a, često znam pročitati “proizvođač iz otkupa”… Riječ je, naime, često o robi otkupljenoj iz drugih zemalja, poput Turske, te prepakiranoj i poslanoj na naše tržište. Pitanje je, dakle, tko proizvodi taj krumpir i u kojim uvjetima.

Iz našeg Ministarstva poljoprivrede ističu da krumpir u posljednje dvije godine nije bio uvršten u nacionalni Program praćenja ostataka pesticida u hrani zato što prije šest godina u testiranim proizvodima iz uvoza nisu nađena prekoračenja maksimalnih razina ostataka spornih kemikalija.

Iz Ministarstva poručuju da je stanje pod kontrolom

Ipak, Ministarstvo poručuje kako će se ove godine uvozni krumpir ipak pomnije analizirati. Testiranja će provoditi sanitarna, poljoprivredna i veterinarska inspekcija. Ispitivat će se uzorci i domaćeg i uvoznog krumpira, i to u omjeru 50:50 posto.

Iz Ministarstva su osporili informaciju da se krumpir iz trećih zemalja pri uvozu testira isključivo na prisutnost tzv. clavio bakterije, istaknuvši: “Uvozni krumpir se analizira na ostatke pesticida kao i svi ostali proizvodi koje kontrolira granična sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.”

Iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira poručili su i kako potrošači mogu prepoznati kvalitetan domaći krumpir:

“Prvo i osnovno, prije svibnja nema svježeg mladog krumpira, a na policama ga može biti do srpnja. Na domaćem će se korica skidati ako ga krenete ljuštiti, a na onome iz Egipta to sasvim sigurno neće biti slučaj. Hrvatski mladi krumpir će, osim toga, i mirisati bolje nego onaj uvozni.”

>>> ŠOKANTNI PODACI: Uvozimo tuđe i nekvalitetno iako svog imamo u izobilju

>>> INSPEKCIJE URODILE PLODOM: Domaći poizvođači posluju bolje, a uvoz je smanjen

Komentari