Ukupna imovina Agrokora zadnjeg dana 2016. bila je 41,75 milijardi kuna.
Ranija uprava Agrokora za 2015. iskazala je konsolidiranu nego dobit na razini grupe od 1,17 milijardi kuna.
Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi, pokazuje revidirano financijsko izvješće objavljeno u ponedjeljak.
Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe, koja obuhvaća Agrokor d.d. i povezana društva, za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, dok je u 2015. taj gubitak, nakon prepravljenih izvješća, bio 3,6 milijardi kuna.
Ranija uprava Agrokora za 2015. iskazala je konsolidiranu nego dobit na razini grupe od 1,17 milijardi kuna.
Ukupna imovina Agrokora zadnjeg dana 2016. bila je 41,75 milijardi kuna, te je bila 10 milijardi manja nego što pokazuje prepravljeno izvješće za 2015.
Ukupne obveze Agrokor grupe, prema najnovijem revizorskom izvješću, iznosile su na kraju 2016. godine 56,28 milijardi kuna. Prepravljeno izvješće za 2015. govori o konsolidiranim obvezama od gotovo 55 milijardi kuna.
Ukupni kapital Agrokor grupe na kraju 2016. bio je negativan, odnosno evidentiran je gubitak iznad vrijednosti kapitala od 14,5 milijardi kuna.
Kako stoji u revizorskom izvješću, kapital Agrokor grupe smanjen je za 2015. i 2016. za nešto više od 22 milijarde kuna.
Također, tijekom revizije uočene su računovodstvene nepravilnosti, koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje, a izvanredni povjerenik Ante Ramljak poduzeo je korake predviđene zakonom, stoji u prezentaciji revidiranih financijskih izvješća koju predstavlja izvanredni povjerenik Ante Ramljak.
Reakcija ministrice Dalić
Nakon objave revidiranog financijskog izvještaja Agrokora d.d. i revidiranog konsolidiranog financijskog izvještaja grupe Agrokor. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić se obratila javnosti.
Ministra Marića nije željela komentirati.
”Zakon donesen u saboru ni na koji način ne može biti sporan. Nikakvih kontakata s direktorima Agrokora nije bilo, sve dok Todorić nije sam zatražio sastanak u vladi. Ja razgovaram s mnogim direktorima i gospodarstvenicima, ali s Todorićem niej bilo prilike. Ramljak je rekao da je sukladno izvješću koji je prezentirao poduzeo zakonom propisane radnje. Ja to razumijem kao uprave Agrokora. Očekujemo da i dalje poduzima sve zakonom prepisane radnje. Ova izvješća jasno i nedvojbeno pokazuju da je Todorić i uprava Agrokora odgovoran i kriv za sve što se događalo i grupu Agrokora dovelo na rub stečaja”, rekla je Dalić.
Osvrnula ser i na činjenicu kako za dug od 20 milijardi kuna nitko nije znao te kako nitko nije opazio nedostatke i probleme.
”Ono što smo danas vidjeli je revizorsko izvješće. Zašto banke i financijska tržišta koja su stručna u analizi nisu opazile nedostatke i probleme, ne znam”, rekla je Dalić te dodala ”Kako će se završiti neki pravni postupci, to ne znam. Činjenica da je netko pokrenuo postupak, ne znači da će ga dobiti. Zakon o izvanrednoj upravi je napravljen u skladu s ustavnim načelima u ovako teškim situacijama za cijelo gospodarstvo. Zakon su pisali ljudi iz ministarstva gospodarstva i pravosuđa, a konzultirani su svi stručnjaci. Zakon nije pisalo nikakvo privatno pravno društvo. Neću navesti imena stručnjaka jer su konzultirani s obzirom na svoje stručnosti na isti način kao što se konzultiraju prilikom izrade bilo kojeg drugog zakona. On danas predstavlja sastavni dio pravnog okvira RH”, nastavila je.
Obrušila se i na Todorića te je ustvrdila kako su Todorić i Uprava Agrokora krivi su i odgovorni što su Agrokor doveli na rub stečaja.
“Podaci koji su danas predstavljeni za Agrokor koju je revidirala revizorska kuća, jedna od četiri najveće, u ogromnoj su razlici u odnosu na ono što je Todorić prikazivao. Ta ogromna razlika jasno pokazuju zbog čega je Todorić zatražio primjenu zakona. Todorić i uprava su vrlo dobro znali kakvo je pravo stanje njihovih knjiga. Cijela Agrokor grupa je bila zrela za stečja. Primjenom zakona je očuvana stabilnost godspodarstva. Danas, gledajući financijske izvještaje, rast ne bi bio moguć. Ono što građani trebaju razumjeti, izvješća se odnose na početno stanje. Na stanje koje smo prevladali. Rezultat je stabiliziranje Agrokora i pozitivni trendovi. Upravo očuvanje vrijednosti je najbolji zalog i ulog u uspješno postizanje nagodbe. To će biti težak proces. Ono što je u ovom trenutku bitno, je okrenuti se u Agrokoru u postizanju rokova” kazala je Dalić
Ekonomski analitičar o financijskim izvješćima
Profesor Luka Brkić, ekonomski analitičar za Dnevnik Nove TV, nakon objave revizije financijskih izvješća koncerna Agrokor objasnio je kako vjeruje da Hrvatsku očekuju tužbe.
Komentirao je izvješće i kazao kako su ‘obveze su veće od imovine, znači govorimo o insolventsnoti. U normalnim, redovnim uvjetima to bi bio razlog za pokretanje stečaja. Postoje neki zakonski rokovi u kojima se može nešto napraviti da se to proba izbjeći, ali to bi gotovo izvjesno završilo stečajem. Ali lex Agrokor je upravo zbog toga inauguriran da bi se spriječilo taj klasični razvoj događaja s predstečajnom nagodbom, odnosno stečajem.’
Na pitanje što će biti s ostatkom duga Agrokora, te očekuju li Hrvatsku tužbe, Brkić je odgovorio: ‘Bojim se da Hrvatsku očekuju tužbe i to kako pred domaćim sudovima, prije svega mislim na propitivanje ustavnosti toga zakona, tako i pred međunarodnim, prije svega pred Centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. I mislim da je to velika i realna opasnost.’
Nakon objavljenog revidiranog izvješća ostaju brojna pitanja na koja javnost još uvijek nije dobila odgovor. Kako je moguće da za tolikli dug nitko nije znao, kako je moguće da nadležne institucije nisu primjetile nikakve probleme i nepravilnosti?
I naravno, javnost očekuje odgovor na ono, za Plenkovića najmučnije pitanje, je li ministar Marić lagao u siječnju ove godine kada je izjavio: “”Ne vjerujem u bankrot Agrokora, to je dobra kompanija.”
Podsjetimo, Plenković je ovih dana javnosti otkrio (ili se izlanuo?) kako su konzultacije oko Agrokora počele u siječnju, nastavile se u veljači i ožujku i trajale sve do donošenja Lex Agrokora.
