Svake godine u Zagrebu gotovo već tradicionalno dolazi do golemih gužvi kad se u HNK-u otvori prodaja karata za kultnu predstavu Orašar. Snimili smo građane koji čekaju u redu kako bi kupili kartu za ovaj impresivni balet, a mnogi su i komentirali situaciju na društvenim mrežama.
Inače, prodaja online ulaznica započela je u nedjelju, 3. studenog. Online ulaznice rasprodane su u pet minuta te je prodano njih ukupno četiri tisuće za sedam izvedbi. Prodaja ulaznica nastavljena je u utorak, 5. studenog od 10 sati ujutro na blagajni kazališta kada je bilo dostupno 5200 ulaznica za preostale izvedbe.
Mnogi ne razumiju ovakvu pomamu za baletom. “Rado bih gledala Orašara, ali nema tog reda da stojim i čekam, kao i u svemu ostalom”, “To se uzme slobodan dan za čekat ili zamoliš šefa da te neće biti do podneva”, “Nije bolest sve što boli”, “A pola njih kupuje karte samo zato da može staviti fotku iz HNK i uopće ih ne zanima balet”, napisali su neki naši čitatelji.
O čemu je zapravo riječ?
Međutim ima i onih koji obećanja shvaćaju veoma ozbiljno i spremni su stajati u redu, čak i rano od jutra. “Znači da već pet godina obećavam svojoj ženi da ću joj kupiti kartu za Orašara. Ove godine sam odlučio to napraviti tako da dođem prvi, u 4 sata ujutro. Evo, ne osjećam si noge trenutačno, ali izdržao sam. Još malo pa kreće prodaja”, komentirao je jedan Zagrepčanin.
Predstava koja je “zaludila” Zagrepčane temelji se na priči E. T. A. Hoffmanna “Orašar i kralj miševa” u verziji Alexandera Dumasa starijeg. Priča prati djevojčicu Klaru (u nekim verzijama Mariju) koja na Badnjak dobiva neobičan dar – drvenog orašara u obliku vojnika. Klara ubrzo otkriva da orašar nije obična igračka jer je začaran, a tijekom noći, uz njegovu pomoć, kreće u fantastičnu pustolovinu u kojoj se suočava s Kraljem miševa i putuje u magični Svijet slatkiša.
“Orašar” se obično izvodi u dva čina. Prvi čin uključuje poznate scene sa svečanosti Badnje večeri i bitku između Orašara i vojske miševa, dok drugi čin vodi publiku u Šećernu zemlju. U drugom činu, različiti plesovi predstavljaju simbole iz raznih kultura (španjolski, arapski, kineski ples, ruski trepak). Završnica baleta donosi veličanstvenu izvedbu Plesa Šećerne vile, jednog od najpoznatijih brojeva baletne glazbe.
Premijerno izveden 1892. godine
Balet Orašar jedno je od najomiljenijih i najizvođenijih djela u svijetu, a njegov skladatelj Petar Iljič Čajkovski, koji je preminuo na današnji datum 1893. godine, ostao je upamćen kao jedan od najvećih romantičarskih skladatelja. Premijerno izveden 1892. godine u Sankt Peterburgu, Orašar je odmah osvojio publiku svojom čarobnom glazbom, razigranošću i blagdanskom atmosferom, zbog čega je posebno popularan u božićno vrijeme.
Nekim Zagrepčanima nije jasno ‘ludilo’ u centru grada: ‘To je meni van svake pameti’
Čajkovski, rođen 1840. godine u ruskom mjestu Votkinsk, pokazivao je glazbeni talent odmalena. Iako je studirao pravo, ubrzo je odlučio slijediti svoju strast prema glazbi i upisao Konzervatorij u Sankt Peterburgu. Njegovo stvaralaštvo spaja zapadnu glazbenu tradiciju i ruske narodne elemente, što se osjeti i u Orašaru. Usprkos osobnim i zdravstvenim izazovima, Čajkovski je ostavio neizbrisiv doprinos klasičnoj glazbi i baletu.
Tijekom dvadesetog stoljeća, Orašar je postao pravi fenomen, osobito u zapadnim zemljama. Danas se tradicionalni izvodi za vrijeme blagdana, a mnoge plesne trupe priređuju ga svake godine kao dio božićnih proslava, prenoseći Čajkovskijevu čaroliju i radost svim generacijama.
