Omiljeno mjesto u Zagrebu na jesen napokon otvara svoja vrata: Obnova je trajala tri godine

Hrvatski prirodoslovni muzej završio je opsežan projekt obnove i dogradnje vrijedan 31,6 milijuna eura nakon više od tri godine intenzivnih radova. Muzej će otvoriti svoja vrata posjetiteljima krajem rujna, nakon dvije i pol godine obnove.

Tijekom tog razdoblja, izvršena je potpuna rekonstrukcija i konstruktivna obnova zaštićenog spomenika kulture, Palače Amadeo, gdje se muzej nalazi od 1867. godine. Hrvatski prirodoslovni muzej, u današnjem obliku, nastao je 1986. godine ujedinjenjem triju prirodoslovnih muzeja, a ideja o modernizaciji muzeja započela je 2013. godine.

O modernizaciji, proširenju, novim postavima razgovarali smo s ravnateljicom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjanom Vlahović.

Tri godine obnove

Koliko dugo je trajala obnova muzeja i koliko je koštala?
S velikim zadovoljstvom mogu reći da je naš ambiciozni projekt obnove uspješno priveden kraju nakon više od tri godine intenzivnih radova. Ovaj dugo očekivan pothvat započeo je s jasnom vizijom stvaranja modernog središta za promociju hrvatske kulturne i prirodne baštine, a rezultati su uistinu impresivni; ukupna investicija u ovaj projekt iznosi cca 31,6 milijuna eura, što predstavlja značajno ulaganje u budućnost našeg muzeja i kulturne ponude grada Zagreba.

Ova sredstva omogućila su nam da provedemo temeljitu obnovu i dogradnju povijesne Palače Amadeo, zaštićenog spomenika kulture, pretvarajući je u suvremeni muzejski prostor koji odgovara najvišim standardima 21. stoljeća. Financiranje ovog projekta bilo je rezultat uspješne suradnje različitih institucija i razina vlasti. Europska unija odigrala je ključnu ulogu, sufinancirajući projekt s 9,9 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te dodatnih 9,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za postpotresnu obnovu. Grad Zagreb dao je značajan doprinos od cca 10,6 milijuna eura, dok je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pridonijelo s 1,45 milijuna eura. Ova investicija omogućila nam je otvaranje novih izložbenih prostora opremljenih najsuvremenijom tehnologijom, modernim laboratorijima, suvenirnicom i muzejskim kafićem.

Posebno smo ponosni na naš novi stalni postav koji će, obogaćen multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima, pružiti posjetiteljima cjelovit doživljaj našeg bogatog fundusa iz mineraloških, geoloških, paleontoloških, paleoantropoloških, zooloških i botaničkih zbirki. Vrijeme i sredstva uložena u ovaj projekt nisu samo investicija u zgradu i opremu, već u budućnost znanosti, obrazovanja i kulturnog turizma u našem gradu i zemlji. Vjerujemo da će obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej postati katalizator razvoja, istraživanja i učenja, privlačeći posjetitelje iz cijele Hrvatske i svijeta inspirirajući nove generacije znanstvenika i ljubitelja prirode.

Zagreb u prošlosti: Rijetki znaju što se ranije nalazilo u zgradi Muzeja grada Zagreba

Muzej se sada prostire na 3,6, tisuće četvornih metara

Muzej se sada prostire na tri tisuće četvornih metara. Kako će to utjecati na broj i vrstu događanja koja će se održavati u Muzeju?
Proširenje našeg muzeja koji se odnosi na izložbenu djelatnost na impresivnih 3,6 tisuće četvornih metara otvara nam izvanredne mogućnosti za obogaćivanje i proširenje naše ponude događanja i aktivnosti. Ovaj značajan porast izložbenog prostora omogućit će nam organizaciju veći broj raznovrsnijih događanja, privlačenje šire publike i pružanje bogatijeg iskustva našim posjetiteljima. Prije svega, naši novi izložbeni prostori, opremljeni najsuvremenijom tehnologijom, omogućit će nam organiziranje i ugošćavanje većih i ambicioznijih izložbi.

Moći ćemo prikazati više eksponata iz našeg bogatog fundusa, ali i ugostiti značajne gostujuće izložbe iz drugih muzeja diljem svijeta. Novi prostori također će nam omogućiti značajno proširenje našeg edukativnog programa. Sada imamo mogućnost organizirati redovite radionice, predavanja i seminare za različite dobne skupine i interese. Možemo organizirati događaje za djecu i odrasle, škole i obitelji, stručnjake i amatere. Naši novi, moderno opremljeni laboratoriji otvorit će vrata javnosti, omogućujući posjetiteljima da uživo prate znanstvene analize i sudjeluju u stvaranju novih znanstvenih spoznaja.

Muzej sad može primiti veće skupine posjetitelja, a uz novu multimedijalnu dvoranu moći ćemo organizirati konferencije, simpozije i stručne skupove. To će svakako ojačati našu ulogu kao središta znanstvene razmjene i suradnje. Za školske grupe, sada možemo organizirati cjelodnevne posjete s raznolikim programom koji uključuje obilazak izložbi, sudjelovanje u radionicama i praktičnim znanstvenim aktivnostima. Dodatni prostor također nam omogućuje da budemo fleksibilniji u našem pristupu. Ukratko, ovaj prošireni prostor transformirat će Hrvatski prirodoslovni muzej iz statične izložbene institucije u dinamičan, živopisan centar učenja, istraživanja i otkrića, sposoban zadovoljiti raznolike interese i potrebe naše zajednice i posjetitelja.

 

Novi postav se prostire na tri etaže

Što sve posjetitelje očekuje od jeseni kada muzej otvori svoja vrata? Planirate li nove vrste događanja ili programe koji će iskoristiti dodatne prostore?
Od jeseni kada muzej otvori svoja vrata, posjetitelje očekuje potpuno novi doživljaj I bit će to zasigurno jedna od najvećih atrakcija u metropoli. Već na samom ulazu, u natkrivenom atriju posjetitelje će dočekati modeli nekih od „zvijezda“ ovog gornjogradskog muzeja – modeli goleme psine i zagrebačkog kita, a s druge pak strane, ako se ulazi sa Tuškanca, model istarskog guštera i čeljust divovske bijele psine Otodus megalodon u stvarnoj veličini.

U stalnom postavu bit će gotovo 5 tisuća izložaka (4807) iz 84 od 120 muzejskih zbirki te 200-ak modela, rekonstrukcija i trodimenzionalnih prikaza staništa i okoliša. Salni postav obogaćen je multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima koji će na cjelovit način interpretirati naš bogati fundus, a daje odgovore na pitanja „Što je život i kako je nastao?, a opisuje ga jedna riječ promjena, promjena materije, oblika, veličina, promjena u vremenu i prostoru“.

Novi stalni postav proteže se na tri etaže muzeja, a započinje na etaži -1 u multimedijalnoj dvorani tematskom cjelinom svemir uz izloške iz zbirke meteorita. Postav se nastavlja sa upoznavanjem raznolikosti stijena, evolucijom minerala te mineraloškom baštinom u sistematici mineral i optičkim te fizikalno-kemijskim svojstavima minerala. Stalni postav na etaži -1 završava cjelinom u kojoj će se razmotriti različite definicije i osobine života te ranija vjerovanja i sadašnje hipoteze o njegovom postanku na Zemlji te teorijom evolucije.

Omiljeno mjesto Zagrepčana slavi 70 godina: Tehnički muzej čuva uspomene, ali i donosi novitete

Na etaži +1 prikazuje se građa iz geološko-paleontoloških zbirki, a ona vodi posjetitelje kroz dugu geološku prošlost, od doba superkontinenta Pangee, dominacije gmazova u juri do nagovještaja svijeta kakav poznajemo u paleogenu i čestih klimatskih promjena u kvartaru. Ovaj dio postava završava evolucijom hominida u kojoj se prezentira i tema krapinskog diluvija.

Na etaži postava +2 posjetitelje očekuje živi svijet koji nas danas okružuje i ugroze koje nam prijete, trodimenzionalne rekonstrukcije staništa¸te prikaz najbrojnijih zbirki muzeja – zbirki kukaca, prezentacija zbirki beskralješnjaka i kralješnjaka. Novi stalni postav muzeja završava prikazom važnosti prirodoslovnih muzeja kroz muzejsku povijest koja je započela 1846. godine. Nakon otvaranja muzeja, cilj je svakako proširiti sadržaje, privući raznolikiju publiku te osigurati bolju prepoznatljivost Muzeja u javnosti.

Bolja prepoznatljivost Muzeja u javnosti, medijska prisutnost, veća posjećenost dovesti će do povećanja prihoda kao i privlačenje sponzora i donatora te u konačnici porast interesa šire publike za djelatnost Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Obnovom, odnosno rekonstrukcijom i proširenjem muzeja, postojeći podrumski prostor je produbljen, pa uz veliku multimedijalnu dvoranu, novina je i podzemni aneks, a prostor je monovolumenski površine više od 250 m 2 u koji se ulazi s etaže podruma (-1) te će biti korišten za modularne elemente stalog postava i povremene izložbe muzeja.

Također, kako je i prostor prizemlja primarno javnog karaktera, dobiven je i prostor namijenjen radionicama te stoga planiramo organizirati redovite radionice, predavanja i posebne programe koji će iskoristiti nove prostore, posebno naše interaktivne ogledne laboratorije gdje će posjetitelji moći uživo pratiti tijek znastvenih analiza u interpretaciji muzejske baštine. Naime, opremanje oglednog laboratorija koji njegovim korisnicima omogućavaju upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti predstavlja značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine i obogaćivanju turističke ponude Grada Zagreba.

Nadalje, živa i neživa priroda oduvijek je služila kao inspiracija umjetnicima različitih umjetničkih djelatnosti stoga se u narednom razdoblju Hrvatski prirodoslovni muzej želi pozicionirati kao mjesto dobrodošlice prezentacije i insipracije glazbene, likovne, filmske i multimedijske kulture koja je inspirirana prirodoslovnom tematikom, a zašto sada sa novim prostorima ima mogućnosti. Na pozornici koja je smještena u novoj polivalentnoj pozornici dvorane te natkrivenom atriju planiramo tijekom cijele godine prezentirati različite profile umjetnosti odnosno realizirati događanja koja će povezivati različita polja djelovanja, pri tom vodeći računa o očuvanju kulturne baštine. Tematska odrednica takvih događanja biti će popularizacija prirodoslovne građe i u drugim vidovima umjetničke prezentacije.

Arheološki muzej u Zagrebu završio obnovu i otvorio javnosti obnovljeni stalni postav

Suradnja sa sveučilištima i gospodarstvom

Koliko je važna suradnja Muzeja, sveučilišta i gospodarstva?
Suradnja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja s akademskom zajednicom i gospodarskim sektorom od iznimne je važnosti za naš rad i razvoj. Ova trostrana suradnja stvara sinergiju koja donosi višestruke koristi za sve uključene strane, ali i za širu zajednicu. Suradnja sa sveučilištima je temelj našeg znanstvenog rada. Kroz zajedničke istraživačke projekte, naši muzealci imaju priliku raditi s akademskim istraživačima, što uvijek rezultira novim otkrićima i produbljivanjem razumijevanja prirodnog svijeta. Studentima pak rad na prirodoslovnim zbirkama i u našim laboratorijima omogućuje stjecanje praktičnog iskustva. Time ne samo da obogaćujemo njihovo obrazovanje, već i osiguravamo budući kadar stručnjaka za naš muzej i druge slične institucije. Nadalje, ova suradnja ima značajan utjecaj na našu edukativnu misiju.

Kroz partnerstva sa sveučilištima, udrugama i gospodarskim sektorom organiziramo specijalizirane programe koji našim posjetiteljima pružaju uvid u najnovija znanstvena dostignuća i njihovu primjenu u stvarnom svijetu. To je posebno važno za mlade posjetitelje, jer im pokazuje širok spektar mogućih karijera u znanosti i s njom povezanim industrijama.

Osim muzejske, izložbene djelatnosti, visoka razina ekspertize (14 doktora znanosti i 6 magistra znanosti) omogućuje Muzeju da provodi znanstvenu djelatnost za potrebe gospodarstva i turizma. Posebno je važno naglasiti kako Muzej kao dio svojih stručno – znanstvenih aktivnosti provodi specifičnu gospodarsku djelatnost ponudom konzultantskih usluga i izradom studija za potrebe realizacije većih infrastrukturnih zahvata koje bi mogle značajno utjecati na ekosustave cijelog područja (npr. izrađuje studije utjecaja izgradnje najrazličitijih infrastrukturnih, gospodarskih i turističkih objekata na zaštićenim područjima nacionalnom ili EU legislativom u Hrvatskoj).

Kroz zajedničke projekte s akademskom zajednicom i gospodarstvom, muzej postaje aktivni sudionik u rješavanju važnih društvenih pitanja, poput klimatskih promjena, zaštite okoliša, očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja. Time ne samo da ispunjavamo našu znanstvenu i edukativnu ulogu, već i doprinosimo općem dobru naše zajednice. U budućnosti planiramo još više produbiti i proširiti ove suradnje, jer vjerujemo da je upravo u tom povezivanju različitih sektora ključ za rješavanje kompleksnih izazova s kojima se suočava naš planet.

Intendantica HNK-a: ‘Zgrada kazališta ide u sveobuhvatnu obnovu čim se sagradi druga scena’

Činimo razliku u oblikovanju budućnosti

Koji su Vam najdraži aspekti rada u muzeju?
Moram reći da je teško izdvojiti samo nekoliko aspekata rada jer svaki dan donosi nove izazove i uzbuđenja. Međutim, ako bih morala izdvojiti, rekla bih da su mi najdraži aspekti vezani uz edukaciju, očuvanje prirodne baštine i poticanje znanstvene znatiželje. Posebno me inspirira mogućnost da svakodnevno dijelim znanje i strast prema prirodoslovlju s našim posjetiteljima. Naše zbirke su neprocjenjivo blago koje čuvamo za buduće generacije.

Kroz naše izložbe i programe, imamo priliku pokazati posjetiteljima kako znanstvenici razmišljaju i rade, potičući ih da i sami postavljaju pitanja i traže odgovore. To je posebno važno u današnje vrijeme kada je znanstvena pismenost ključna za razumijevanje mnogih globalnih izazova. Također, izuzetno cijenim priliku za suradnju s kolegama iz različitih znanstvenih disciplina.

Prirodoslovlje je interdisciplinarno područje i rad u muzeju omogućuje da svakodnevno učim od stručnjaka iz geologije, botanike, zoologije i mnogih drugih područja. Ipak, možda najdraži aspekat mog rada je mogućnost da inspiriram mlade ljude kako bi se zainteresirali za znanost i tako jednog dana i sami možda postali znanstvenici. Kada vidim kako naši programi, izložbe i radionice potiču mlade posjetitelje da postavljaju pitanja, istražuju i razmišljaju o prirodnom svijetu, osjećam da stvarno činimo razliku u oblikovanju budućnosti. To je privilegija i odgovornost koju duboko cijenim.

Sjajna budućnost muzeja

Kako vidite budući razvoj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u narednih deset godina?
Budućnost Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u narednih deset godina vidim kao razdoblje dinamičnog rasta i transformacije. Nakon uspješno završene obnove, rekonstrukcije i dogradnje imamo čvrste temelje za ambiciozan razvoj koji će učvrstiti našu poziciju kao vodećeg prirodoslovnog muzeja u regiji i relevantnog igrača na europskoj i svjetskoj sceni. Jedan od ključnih aspekata našeg budućeg razvoja bit će daljnje unapređenje našeg stalnog postava i izložbenih prostora.

Planiramo redovito osvježavati izložbe, implementirajući najnovije muzeološke prakse i tehnologije. Cilj nam je stvoriti interaktivna iskustva koja će posjetiteljima omogućiti da se duboko povežu s prirodnim svijetom i znanstvenim konceptima koje predstavljamo.

U području znanstvenog istraživanja, vidim Hrvatski prirodoslovni muzej kao centar izvrsnosti za proučavanje bioraznolikosti Hrvatske te šire regije. Planiramo pojačati naše istraživačke aktivnosti, posebno u područjima koja su ključna za razumijevanje i očuvanje našeg prirodnog okoliša.

Zgrada u Teslinoj kao kultni simbol Zagreba: ‘Nakon godina beskućništva, postala nam je novi dom’

Cilj je proučavati, prezentirati i pohraniti raznolikost hrvatske prirodne baštine te istražiti prirodne procese koji su je uzrokovali. Na taj način stečene spoznaje podijeliti sa širom javnošću te u konačnici primijeniti u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Znanstvena istraživanja u Muzeju i muzejske zbirke nedjeljiva su cjelina.

Znanstvena istraživanja baziraju se na bogatstvu muzejskih zbirki čiji predmeti predstavljaju objekt istraživanja, a rezultati istraživanja doprinose obradi i cjelovitoj zaštiti građe i prirodne baštine Hrvatske. Edukacija će i dalje biti u srcu naše misije. Planiramo razviti sveobuhvatni obrazovni program koji će obuhvaćati sve dobne skupine, od predškolske djece do odraslih.

Želimo postati ključno mjesto za prirodoslovno obrazovanje u Hrvatskoj, odnosno uspostaviti edukativni centar za prirodoslovlje. Prirodoslovne znanosti od temeljne su važnosti za razvoj suvremenog društva. Unatoč tome svjedočimo smanjenju opće obrazovanosti populacije i opadanju interesa za prirodoslovlje.

Uspostava edukativnog centra za prirodoslovlje temeljenog na konceptu cjeloživotnog obrazovanja (Lifelong Learning) kojim bi se djecu od najranije dobi, posjetitelje s posebnim potrebama te odraslu publiku poticalo na aktivno istraživanje prirode, predstavljala bi protutežu tom negativnom trendu.

Putem atraktivnih radionica i predavanja, bogatstvo muzejske građe i raznolikost znanstvenih istraživanja na Muzeju stavili bi se u funkciju edukativne djelatnosti. Rezultat bi bila bolja educiranosti građana Republike Hrvatske iz područja prirodoslovlja (mineralogije, petrologije, paleontologije te oćenito geologije, zatim botanike, zoologije te zaštite prirode i okoliša), što bi u konačnici značajno doprinijelo očuvanju krajobrazne i biološke raznolikosti.

Aktivnosti edukativnog centra uključivale bi edukativne radionice, popularno-znanstvena predavanja djelatnika muzeja, kao i znanstvenika s drugih ustanova te poučne terenske izlete s kustosima u prirodu. Program bi osmišljavali kustosi u suradnji s muzejskim pedagozima s naglaskom na raznolikost sadržaja u smislu broja događanja i prilagođenosti različitim dobnim skupinama te na kontinuitet i redovitost događanja. Navedenim ciljem Hrvatski prirodoslovni muzej u javnosti bi bio prepoznat kao mjesto redovitog održavanja zanimljivih i inspirativnih događanja te bi dovelo do povećanja popularnosti ustanove među građanstvom, privlačenja širokog spektra publike i postizanja ugleda u kulturnoj javnosti.

Isplivale snimke iz 1987. kako je izgledao Bundek i kupači: ‘Gdje da idemo, more nam je skupo’

Nadalje, omogućio bi transfer znanja i podizanja nivoa/razine znanja iz prirodoslovlja ciljanih skupina (predškolska i školska djeca, osobe s posebnim potrebama te zainteresirane skupine građana), podizanje razine svijesti javnosti o važnosti zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, uključivanje u edukacijski sustav Republike Hrvatske te povećana posjećenost muzeja rezultirala bi i povećanim financijskim prihodom.

Isto tako planiramo produbiti i međunarodnu suradnju koja će biti ključna za naš budući razvoj. Planiramo pojačati veze s vodećim svjetskim prirodoslovnim muzejima, sudjelovati u međunarodnim istraživačkim projektima i redovito ugošćavati međunarodne izložbe.

Konačno, vidim Hrvatski prirodoslovni muzej kao važnog sudionika u javnim raspravama o ključnim pitanjima našeg vremena, poput klimatskih promjena, bioraznolikosti i održivog razvoja. Želimo biti platforma za dijalog između znanstvenika, donositelja odluka i javnosti o ovim kritičnim temama. Sve u svemu, vjerujem da će sljedećih deset godina biti uzbudljivo razdoblje rasta i inovacija za Hrvatski prirodoslovni muzej.

Naš cilj je postati ne samo riznica znanja o prirodnom svijetu, već i katalizator za pozitivne promjene u našem društvu i okolišu.

I za kraj, moram naglasiti da je novi Hrvatski prirodoslovni muzej stoljetni san generacija hrvatskih prirodoslovaca, a očekujem da će postati generator urbanog, kulturnog, znanstvenog i gospodarskog napretka grada, a osobito uspavanog Gornjeg grada, a građani i posjetitelji Zagreba imati će jednaku priliku, kao i u drugim europskim glavnim gradovima, uživati u suvremenoj interpretaciji novog postava i sadržaja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.