Klovićevi dvori su jedan od najpoznatijih kulturnih centara u Zagrebu, smješten u starom dijelu grada, u blizini Trga bana Jelačića. Ovaj kompleks zgrade, čiji korijeni sežu u 16. stoljeće, danas je poznat po svojoj ulozi kao galerija i muzejski prostor. Klovićevi dvori bili su prvobitno privatni posjed u kojem su živjeli plemići.
Ime Klovićev dvor potiče od obitelji Klović, koja je bila vlasnik tog posjeda u 16. stoljeću. Zgrada je tijekom vremena mijenjala svoje vlasnike i funkcije, a nakon više preuređenja i restauracija, u 20. stoljeću postaje jedan od najvažnijih kulturnih objekata u Zagrebu.
Klovićevi dvori predstavljaju važnu kulturnu točku u Zagrebu, ne samo kao muzej, nego i kao središte za razmjenu ideja među umjetnicima, kustosima, i ljubiteljima umjetnosti. O Klovićevim dvorima, izložbama, ali i Kuli Lotrščak razgovaramo s ravnateljem Galerije Klovićevi dvori Antoniom Picukarićem.
Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić (Foto: Galerija Klovićevi dvori)
Kvaliteta i atraktivnost privlače posjetitelje
Koji su najveći izazovi u vođenju jedne kulturne ustanove poput Klovićevih dvora?
Najveći izazov je kako privući publiku u galeriju? Kako pobijediti u bitci s novim tehnologijama koje imaju primat u životima mlađe populacije te serviraju informacije i senzacije jednim dodirom prsta na ekran. Kako postići takvu dinamiku statičnim medijem poput izložbe?
Kako birate izložbe koje dolaze u galeriju? Koji je proces selekcije?
Sve naše izložbe prođu sud Stručnog i upravnog vijeća galerije, a potom moraju biti odobrene od naših osnivača Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Prije svega kriterij je kvaliteta, ali i atraktivnost materijala koji će biti u stanju privući dovoljan broj posjetitelja u galeriju čiji izložbeni prostor zaprema više od 3500 kvadrata. Uglavnom se radi o izložbama domaće i svjetske likovne baštine, relevantnim temama i umjetnicima koji su zadužili hrvatsku kulturu i umjetnost. Naravno, Galerija je svojim raznolikom programom otvorena i za sve one teme i umjetnike koje tek čeka prepoznavanje javnosti.
Izložba Atelijeri Žitnjak – Od periferije do centra u Galeriji Klovićevi dvori (Foto: Tomislav Krišto / CROPIX)
Na koji način surađujete s domaćim i inozemnim umjetnicima i institucijama?
Posljednjih godina postali smo prepoznati kao jedna od najznačajnijih muzejsko-galerijskih institucija na nacionalnom, ali i međunarodnom planu što dokazuju suradnje s brojnim muzejsko – galerijskim institucijama u Europi i u Hrvatskoj. Posebno smo ponosni na partnerske suradnje s bečkim Belvederom, mađarskim Muzejom lijepih umjetnosti i Nacionalnom galerijom, kao i Mađarskim nacionalnim muzejom iz Budimpešte, a tu je i velebna izložba ostvarena s Ermitažem iz St. Petersburga. Sve naše izložbe uključuju atraktivne eksponate iz stranih muzeja i po tom smo postali prepoznatljivi, poput izložbe primjerice Ivana Meštrovića koja je najcjelovitija prezentacija toga umjetnika u povijesti.
Možete li nam otkriti nešto više o aktualnim ili nadolazećim izložbama?
Pripremamo veliku izložbu naslova „U početku bješe kraljevstvo“ vezanu na 1100 obljetnicu hrvatskoga kraljevstva. Događaj je to koji se obilježava na nacionalnoj razini, a izložba u Galeriji Klovićevi dvori središnji je kulturni događaj te manifestacije. Zbog toga smo cijeli predviđeni program neznatno pomaknuli na početak 2026. godine, kada se otvara treća i posljednja izložba “Bukovac u Europi / Bukovac u Pragu”.
Festival svjetla u Galeriji Klovićevi dvori (Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX)
O kojim umjetninama brinete u Klovićevim dvorima?
Brinemo o šest Zbirki doniranih Galeriji Klovićevi dvori i Gradu Zagrebu, a od nedavno smo vlasnici još jedne i to najvrjednije. Zbirke Slavka Kopača, Oskara Hermana, Josipa Crnobori i Josipa Resteka te Zbirka Vinka Perčića i Doniranih umjetnina Galeriji već su duže vrijeme u našem vlasništvu ili trajnoj pohrani: trenutna izložba u našoj galeriji “Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva” istodobno je i prezentacija donacije bračnog para Borisa i Jelve Kviz našoj galeriji. radi se o jednoj od najvrjednijih donacija u novijoj hrvatskoj povijesti. Zbirka sadrži remek-djela hrvatskog slikarstva od kraja 19. do 70-ih godina 20. stoljeća.
Koja vam je izložba ostala u posebno lijepom sjećanju i zašto?
Teško je izdvojiti, uvijek je to ona aktualna. Trenutno “Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva” koja je kao cjelina donirana Galeriji Klovićevi dvori. Uz vrijednu skulpturu “Daleke akorde” Ivana Meštrovića, prošlogodišnju donaciju Rumjane i Mate Meštrovića druga je to i zaista značajna donacija koja će ostati za buduće naraštaje zahvaljujući povjerenju Galeriju, mene i moj tim.
Kako izgleda proces pripreme jedne velike izložbe – od ideje do otvaranja?
Dugotrajan je to i neizvjestan proces koji uključuje višegodišnje istraživanje, popis eksponata, njihovu pripremu za izlaganje te eventualnu restauraciju, zatim administraciju vezanu uz posudbu umjetnina koja uključuje dogovaranje uvjeta posudbe, transporta, osiguranja, pratnje kurira i konzervatora.
Svaka izložba u galeriji zahtjeva posebnu i novu pripremu prostora od bojanja zidova, pripreme postamenata i vitrina, često zasebnih mikroklimatskih uvjeta te naravno opremu tekstovima, didaktičkim pomagalima i informacijama o predmetima, podtemama i temama koje izložba obrađuje. Izložbu prati i katalog za koji se svi predmeti trebaju muzeološki obraditi, fotografirati te je on jedino svjedočanstvo protekle izložbe. Izložba uključuje i pomno osmišljen marketing te popratna događanja, tribine, simpozije i dječje likovne radionice koje ovaj najčešće tromjesečni događaj drže živim i prisutnim u javnosti.
Kula Lotrščak je simbol Zagreba, što sve mogu posjetitelji pronaći u Kuli?
Art shop, turistički informativni punkt, izložba fotografija starog Zagreba koju posjetitelji mogu razgledati dok se penju na Vidikovac s kojeg se pruža jedinstveni pogled od 365 stupnjeva na naš prelijepi Zagreb, jedno od najromantičnijih mjesta u gradu, samo pazite u 12 sati puca Grički top.
