Gliptoteka HAZU: Povijesna zgrada u srcu Zagreba transformira se u moderan muzej 21. stoljeća

Izložba u Gliptoteci. (Foto: Tomislav Kristo / CROPIX)

Tko god je šetao Tkalčićevom i produžio prema Medvedgradskoj ulici našao se ispred impresivne građevine, Gliptoteke. Iako većina zna za nju, ipak ne zna da je Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti specijalizirani umjetnički muzej posvećen skulpturi te je svojom namjenom i muzejskom građom jedinstvena muzejska ustanova u Hrvatskoj.

Gliptoteka osnovana je 1937. godine pod nazivom Gipsoteka grada Zagreba s ciljem sabiranja i prezentiranja sadrenih odljeva najznačajnijih kulturno-povijesnih spomenika kao i originalnih umjetničkih djela s područja kiparstva. Od 1940. godine Gliptoteka djeluje u nekadašnjem industrijskom objektu kožare u Medvedgradskoj ulici, čija je gradnja započela 1864. i postupno se proširivala do najvećega industrijskog pogona u Zagrebu, rekla nam je Andrea Šimunić, upraviteljica Gliptoteke.

Gliptoteka sakuplja, čuva i izlaže jednu od najvećih zbirki skulptura u Hrvatskoj koja danas broji više od 12.200 umjetnina što omogućuje sagledavanje kiparskog stvaralaštva od antike do danas. Osim stalnog postava, Gliptoteka je bila prepoznatljiva kako po svojoj intenzivnoj izložbenoj aktivnosti tako i po već tradicionalnoj manifestaciji Trijenala hrvatskog kiparstva, koju održava i tijekom obnove.

Obnova Gliptoteke, most između zgrada (Foto: Gliptoteka)

Planirani završetak obnove 2026. godine

Ova građevina je u obnovi zbog oštećenja koja su nastala u potresu. Budući da je sklop Gliptoteke pojedinačno zaštićeno kulturno dobro svi se radovi provode u skladu s konzervatorskim uvjetima, načelima i nadzorom kako bi se očuvala izvornost industrijske arhitekture s promišljeno interpoliranim suvremenim elementima, kaže Šimunić.

Tijekom 2021. i 2022. godine izrađena je projektna dokumentacija za konstrukcijsku, cjelovitu i energetsku obnovu. Radovi na konstrukcijskoj obnovi započeli su 2022. godine i završeni su dvije godine kasnije. Trenutno su u tijeku radovi cjelovite i energetske obnove, započeti u veljači prošle godine a predviđa se da će završiti krajem 2025. ili početkom 2026. godine, pojašnjava upraviteljica Gliptoteke. Paralelno se izrađuje nova muzeološka koncepcija stalnih postava te je započeta izrada projekta uređenja interijera.

Nakon završetka radova obnove, slijedit će izvedba interijera i funkcionalno opremanje dvorana stalnog postava i galerijskih dvorana, povratak muzejske građe iz privremene čuvaonice te njezin smještaj u novoopremljene čuvaonice, kontinuirano restauriranje i preventivna zaštita muzejske građe s posebnim fokusom na pripremu približno 600 muzejskih izložaka, većinom skulptura, za novi stalni postav, kao i restauriranje umjetnina oštećenih u potresu, kaže Šimunić. Planirana je i nabava muzejske i multimedijske opreme te izrada muzejskog projekta postave za otvorenje muzeja i postavljanje novog stalnog postava.

Mjesto na Gornjem gradu s jedinstvenim pogledom: ‘Krenulo je davne 1903. godine’

Prvi posjetitelji u Gliptoteci za dvije godine

Kada se očekuju prvi posjetitelji u Gliptoteci? Šimunić kaže kako se završetak radova cjelovite obnove očekuje se u prvoj polovici 2026. godine, nakon čega će se pristupiti funkcionalnom opremanju prostora namijenjenih stalnim postavima te galerijskih dvorana. Otvorenje Gliptoteke za posjetitelje očekuje se krajem 2026. odnosno početkom 2027. godine.


Do otvorenja Gliptoteke posjetitelji mogu razgledati virtualne izložbe dostupne putem poveznice Gliptoteka Virtualne izložbe, a u pripremi je i XV. Trijenale hrvatskog kiparstva koje će se u listopadu 2025. godine organizirati u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Dok se Gliptoteka obnavlja izrađuje se i nova muzeološku koncepcija, koja objedinjuje naslijeđene i trajne vrijednosti Gliptoteke kao jedinstvenog muzeja skulpture u Hrvatskoj. Novi koncept bi trebao rezultirati s novim suvremenim pristupom i interpretacijom građe usklađenom s očekivanjima suvremenih posjetitelja, slijedom: preinake u raspodjeli galerija stalnog postava i dvorana za povremene izložbe, otvorene muzejske čuvaonice, uprizorenje kiparskih ateljea, muzeografska multimedijalna pomagala, edukacijski sadržaji i dr. U vanjskom prostoru Gliptoteke predviđeno je uređenje novog ulaza u muzej preko ulaznog muzejskog trga te uređenje vanjskih prostora s perivojem skulptura. U planu je i izrada novog vizualnog identiteta koji ima za cilj potaknuti znatiželju i interakciju posjetitelja te djelovati kao temelj za buduće informiranje i komunikaciju.

Obnova dvorana unutar Gliptoteke (Foto: Gliptoteka)

Protupotresna i energetska obnova

Za provedbu radova konstrukcijske i cjelovite obnove, te izradu projektne dokumentaciji Ministarstvo kulture i medija RH Gliptoteci je odobrilo je iznos od 37.605.025,28 eura. U odnosu na stanje prije potresa i obnove, obnovljena Gliptoteka donosi niz poboljšanja na sve četiri zgrade ukupne površine 11.694 m2, pojašnjava upraviteljica Gliptoteke. Konstrukcijsko-arhitektonska poboljšanja postignuta su konstrukcijskim ojačanjima na nivo potresne otpornosti u skladu s važećom regulativom, uključujući statička ojačanja ugradnjom novih poprečnih armiranobetonskih zidova i ojačanja vanjskih zidova od opeke, kaže upraviteljica Gliptoteke.

Funkcionalno-sigurnosna poboljšanja uključuju uvođenje dizala, rampi i evakuacijskih stubišta radi lakšeg vertikalnog kretanja, sustava tehničke zaštite te zatvorenih staklenih mostova koji povezuju sve četiri zgrade u prostorno-funkcionalnu cjelinu, kaže Šimunić. Energetska svojstva zgrada poboljšana su uvođenjem nove tehnološki suvremene strojarske opreme i instalacija za grijanje, hlađenje, ventilaciju i regulaciju vlage, te novih elektroenergetskih sustava, uključujući sunčanu fotonaponsku elektranu na krovu dvorišne zgrade radi osiguranja energetske održivosti.

Detalji opeke na pročelju Gliptoteke (Foto: Gliptoteka)

Muzejska poboljšanja usmjerena su na osiguranje boljih uvjeta za prezentiranje i čuvanje umjetnina u skladu s muzeološkim standardima, uključujući suvremenu muzejsku rasvjetu, mikroklimatske uvjete za čuvanje i izlaganje umjetnina, opremljene čuvaonice, povezivanje četiri zgrade zatvorenim staklenim mostovima te uređenje muzejskog caffea i suvenirnice. Implementirana su, kaže Šimunić i pozitivna iskustva stečena tijekom potresa, poput smještaja čuvaonica u blizini evakuacijskih putova, dizala i rampi, osiguranja umjetnina na policama te fiksiranja eksponata u stalnim postavima.