U nedjelju 18. svibnja obilježava se Međunarodni dan muzeja, pa će ulaz u niz zagrebačkih muzeja biti besplatan. Između ostalih svoja vrata besplatno otvara i muzej Klovićevi dvori, u kojem su trenutačno postavljene dvije posebne izložbe.
Zbirka dr. Borisa i Jelve Kviz jedna je od najrespektabilnijih, a javnosti nepoznatih zbirki modernog hrvatskog slikarstva. Broji 68 djela, većinom vrhunskih ostvarenja s kraja 19. stoljeća do prve polovice 20. stoljeća, među kojima se izdvajaju „Autoportret“ Josipa Račića iz 1906./7. koji je i pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te „Pet ćutila“ Vlaha Bukovca iz 1898. godine također pod zaštitom RH.
Zbirka sadrži po nekoliko djela od autora hrvatske moderne u rasponu od Vlaha Bukovca, Bele Csikosa Sesie, Ferde Kovačevića, Mencija Clementa Crnčića, Emanuela Vidovića, Miroslava Kraljevića i münchenske četvorice, Milivoja Uzelca i praške četvorice, pa sve do Ljube Babića, Jerolima Mišea, Miljenka Stančića i drugih.
Čitava zbirka donirana je Klovićevim dvorima
Slike iz Zbirke Kviz redovito se posuđuju za retrospektivne i ostale izložbe. Vlasnici zbirke, ugledni sveučilišni profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Boris Kviz i njegova supruga Jelva počeli su prikupljati početkom 70-ih godina te su sva djela i njihova provenijencija uredno dokumentirana i bibliografirana. Čitava Zbirka donirana je Galeriji Klovićevi dvori te je Međunarodni dan muzeja lijepa prilika za upoznavanje s našom novom vrijednom donacijom.
Osim zbirke ovih kolekcionara, u Klovićevim dvorima otvorena je i izložba cijenjenog kipara Mire Vuce. Njegovu ranu karijeru obilježilo je sudjelovanje u radu grupe Biafra, koja je djelovala od 1970. do 1978. godine. Ovo je razdoblje odredilo njegova umjetnička promišljanja i stremljenja prema aktivizmu i društveno angažiranoj umjetnosti.
“Protivljenje socijalnoj ravnodušnosti u likovnom smislu se u njegovom djelu očitovalo kroz borbu protiv domaće apstrakcije, a posebice protiv sebi dovoljne konceptualne umjetnosti. Kritika je opisala skulpture iz ovog perioda kao oblik tzv. “radikalnog realizma” u egzistencijalnom ključu”, pišu u priopćenju Klovićevih dvora.
Započeo stvarati u razdoblju društvene nesigurnosti
Umjesto trajnih materijala poput bronce, Vuco je preferirao nestandardne materijale poput poliestera. Osim kiparstvom Miro Vuco se bavi i slikarstvom. Na ovoj izložbi, njegove slike će po prvi puta biti predstavljene hrvatskoj publici.
“Vucinu umjetnost karakterizira raznorodnost i razigranost: morfološka i tematska znatiželja kao i interes za eksperimentalna rješenja. Ovom izložbom zaokružuje se višedesetljetna umjetnička praksa Mire Vuce, koja je započela u razdoblju društvene nesigurnosti 1970-ih, a traje do današnjih dana, obilježenih drugačijim, ali podjednako izazovnim okolnostima”, opisuju iz muzeja.
Jedan od najpoznatijih muzeja u Zagrebu otkrio svoje tajne: ‘Prije svega kriterij je kvaliteta’
