Posna manastirska pita sve češće se spominje kao jedno od najukusnijih starinskih jela koja se pripremaju tijekom posta, a mnogi je rado jedu i izvan tog razdoblja. Iako je riječ o jednostavnoj pripremi, kombinacija tijesta, leće i povrća daje iznenađujuće bogat okus, zbog čega je ovo jelo godinama ostalo popularno u brojnim domaćinstvima.
Za tijesto je potrebno 600 grama brašna, 15 do 20 grama kvasca, po jedna žličica šećera i soli te oko 350 mililitara vode. Nadjev se priprema od 300 grama leće, 200 grama poriluka, jedne glavice crvenog luka, 400 grama šampinjona te uobičajenih začina – soli, papra i mljevene crvene paprike.
Leća se kuha u približno litru i pol vode uz dodatak soli. Poriluk i crveni luk kratko se pirjaju na malo vode, zatim se dodaju nasjeckani šampinjoni i kuhaju dok tekućina ne ispari. U smjesu se potom umiješa ocijeđena leća, a sve se zajedno još kratko ukuha kako bi se sastojci povezali. Nadjev se ostavlja da se ohladi prije slaganja pite.
Priprema tijesta
Tijesto se priprema tako da se u brašnu napravi udubina u koju se stavi kvasac s malo vode i šećera. Nakon dodavanja soli i preostale vode zamijesi se glatko tijesto koje se zatim podijeli na 10 do 12 manjih loptica. Loptice odstoje 15 do 20 minuta, nakon čega se svaka razvalja u koru.
Kore se pune nadjevom, po želji slažu ili motaju, a zatim peku oko 35 minuta na temperaturi od 200 °C, dok površina ne poprimi zlatnu boju. Manastirska pita najčešće se poslužuje topla, no jednako je ukusna i kada se ohladi.
