Nedavni toplinski val u Sredozemnom moru izazvao je ozbiljnu zabrinutost među znanstvenicima, budući da bi posljedice po morski ekosustav mogle biti dugoročne i razorne. Površinske temperature mora početkom ljeta dosegle su rekordne razine – u pojedinim dijelovima uz obalu Mallorce zabilježeno je više od 30 °C, što je čak 6 do 7 stupnjeva iznad uobičajenog prosjeka za to doba godine.
„Ono što ovu godinu čini drugačijom jest to što su temperature od 30 °C stigle mnogo ranije, što znači da možemo očekivati intenzivnije i dulje ljeto“, izjavila je Marta Marcos, izvanredna profesorica sa Sveučilišta Balearskih otoka u Španjolskoj. Prema dostupnim podacima, riječ je o najranijem i najintenzivnijem toplinskom valu u zapadnom Sredozemlju, koji je trajao tjednima i zahvatio golema morska područja.
Iako se temperature sada postupno smanjuju, šteta je možda već počinjena. Brojne morske vrste teško podnose dugotrajnu izloženost visokim temperaturama, što bi moglo negativno utjecati na njihove populacije, uključujući i one važne za ribarstvo, piše BBC.
Mali Vakula objasnio što će se događati u Hrvatskoj: ‘Kako sam vam već rekao’
Ekstremno toplo more – idealno tlo za probleme
Znanstvenici napominju da su ovakve temperature u moru više čak i od onih u bazenima za rekreaciju, što dodatno ističe ozbiljnost situacije. Osim što visoke temperature ugrožavaju morske organizme, pogoduju i razvoju štetnih mikroorganizama, a za razliku od bazena, more se ne tretira kemikalijama koje bi ih suzbile.
Toplinski valovi u oceanima sve su češći i intenzivniji, a glavni uzrok je – globalno zatopljenje. „Zapravo se radi o prijenosu topline iz atmosfere u ocean. Vrlo jednostavno“, objasnila je dr. Marcos. Sredozemno more posebno je osjetljivo jer je gotovo potpuno zatvoreno, što uz stabilno vrijeme bez vjetra dovodi do zadržavanja i širenja topline.
Ekosustavi pod pritiskom
Znanstvenici već godinama upozoravaju da je Sredozemlje jedno od najugroženijih područja kada je riječ o utjecaju klimatskih promjena. Karina von Schuckmann iz organizacije Mercator Ocean International istaknula je da se regija može smatrati „žarištem klimatskih promjena“.
Iako su krajem lipnja i početkom srpnja jači vjetrovi djelomično rashladili more, temperature su i dalje ostale znatno iznad prosjeka. Ekološke posljedice još se ne mogu u potpunosti sagledati, ali mnogi morski organizmi pokazuju znakove stresa.
„Sjećam se da smo prije četiri godine ronili u rujnu, na kraju ljeta, i naišli na kosture brojnih populacija“, prisjetila se ekologinja Emma Cebrian iz Centra za napredne studije u Blanesu. Posebno su pogođene podvodne biljke poput morskih cvjetnica i algi, koje imaju ključnu ulogu u održavanju morskih ekosustava i skladištenju ugljika.
Velika pošast pogodila hrvatsko more: ‘Možemo samo tugovati i nadati se čudu’
Ugroženi i ljudi
Osim što pogađa biljni i životinjski svijet, ovakvo zatopljenje utječe i na ljude – smanjuje se prirodno hlađenje uz obalu, a povećana vlažnost u atmosferi pogoduje nastanku ekstremnih vremenskih pojava poput jakih kiša i poplava. Primjeri su već zabilježeni u Libiji i Valenciji.
„Ako počnemo primjećivati ekološke posljedice, gotovo je sigurno da će one utjecati i na ljude – primjerice, kroz pad ribarstva“, upozorio je Dan Smale, viši znanstveni suradnik u Udruzi za morsku biologiju u Plymouthu.
Iako se toplinski val trenutačno smiruje, znanstvenici ne isključuju mogućnost novih udara u nastavku ljeta. „Svi smo jako, jako iznenađeni veličinom ovog toplinskog vala“, izjavila je Aida Alvera-Azcárate, oceanografkinja sa Sveučilišta u Liègeu. „Riječ je o ozbiljnoj zabrinutosti, ali ovo je nešto što možemo očekivati i ubuduće.“
Dr. Marta Marcos dodaje: „Ako nas pogodi još jedan toplinski val kasnije tijekom ljeta, prilično sam sigurna da će biti užasno.“
