Zbog porasta temperature oceana došlo je do globalnog smanjenja količine planktona, odnosno mikroskopskih algi koje čine temelj morskog hranidbenog lanca. Rezultat je to studije koja je nedavno objavljena u znanstvenom časopisu Science Advances, a u kojoj su znanstvenici bili predvođeni Hongweijem Fangom sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu.
Stručnjaci su smanjenje količine planktona zabilježili u posljednja dva desetljeća. Kako objašnjavaju autori prethodno spomenute studije, plankton, koji uključuje zelene alge, igra ključnu ulogu u morima, kruženju ugljika u oceanima i Zemljinoj klimi.
Inače, studija je kombinirala satelitske podatke, mjerenja u oceanima i umjetnu inteligenciju kako bi se stvorio dnevni model visoke rezolucije mase planktona između 45 stupnjeva sjeverne i južne geografske širine, otprilike od južne Francuske do južne Tasmanije. Sredozemno more isključeno je iz studije.
Pad više nego dvostruko veći u obalnim područjima
Između ostalog, znanstvenici su mjerili koncentracije klorofila A, pigmenta ključnog za fotosintezu, pri čemu su otkrili da globalni prosjeci padaju za oko 0,00035 miligrama po prostornom metru svake godine te da je taj pad bio više nego dvostuko veći u obalnim područjima i osobito ušćima rijeka. Također, učestalost cvjetanja algi pala je za gotovo 1,8 posto.
Zaključak znanstvenika je da zagrijavanje mora potiče pad količine planktona te da je porast temperature površine mora uzrokovan klimatskim promjenama. Konkretno, toplije površinske vode intenziviraju raslojavanje oceana te smanjuju uzlazni tok dubljih voda bogatih hranjivim tvarima i ograničavajući rast planktona.
Predviđanja znanstvenika sugeriraju da bi se populacije Prochlorococcusa, odnosno najbrojnije vrste planktona, mogle prepoloviti u tropskim oceanima do 2100. godine ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke.
Rekordni rođendanski vikend Aquatike: Više od 3000 posjetitelja u vikendu karlovačke proslave
