Iako Hooverova brana u američkoj Nevadi više ne drži titulu najveće na svijetu, njezina izgradnja – zajedno s tisućama drugih brana – ostavila je neočekivano snažan trag na našem planetu.
Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Harvard otkriva da su masovne izgradnje brana diljem svijeta tijekom posljednja dva stoljeća doslovno pomaknule os rotacije Zemlje – i to za više od jednog metra.
U analizi objavljenoj u uglednom znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters, istraživači su proučili podatke o 6.862 brane izgrađene između 1835. i 2011. godine. Rezultati pokazuju da je preraspodjela mase uzrokovana akumulacijom vode u umjetnim jezerima dovela do pomaka Zemljinih polova za ukupno 113 centimetara.
Tuga u zagrebačkim Gajnicama, objavili slike s ceste: ‘Je li sekunda ranije važna jednog života’
Dva vala gradnje – dva pomaka polova
Pomak nije bio stalan ni jednosmjeran. Tijekom prvog vala gradnje u 19. i ranom 20. stoljeću, koji je zahvatio Sjevernu Ameriku i Europu, Sjeverni pol se pomaknuo za oko 20,5 centimetara prema 103. istočnom meridijanu – liniji koja prolazi kroz Rusiju, Kinu i jugoistočnu Aziju.
Drugi, intenzivniji val gradnje koji se dogodio u drugoj polovici 20. stoljeća u Aziji i istočnoj Africi preusmjerio je kretanje pola za dodatnih 57 centimetara prema 117. zapadnom meridijanu, koji se proteže preko zapada SAD-a i južnog Pacifika.
Zemlja se okreće oko svoje osi stabilno, poput košarkaške lopte na prstu. No, ako se na jedan dio te lopte doda masa – u ovom slučaju ogromne količine vode zadržane u akumulacijama – njezina rotacija se mijenja. Nova koncentracija mase na kontinentima uzrokuje blagi pomak u orijentaciji Zemljine osi.
“Kada zadržavamo vodu u branama, ne samo da je oduzimamo oceanima – što snižava razinu mora – već mijenjamo i raspodjelu mase planeta,” pojasnila je dr. Natasha Valencic, glavna autorica studije. Dodaje kako ovaj pomak, iako relativno malen, ima mjerljive posljedice za znanstvenike koji prate klimatske promjene i razinu mora.
Neki giganti imaju individualni utjecaj
Premda je riječ o kumulativnom učinku tisuća manjih i većih brana, neke građevine poput kineske brane Tri klanca same po sebi ostavljaju mjerljiv trag. NASA-ini geofizičari procjenjuju da akumulacijsko jezero te najveće hidroelektrane na svijetu, s kapacitetom od 40 kubičnih kilometara vode, može pomaknuti položaj Zemljinog pola za oko dva centimetra.
Osim utjecaja na os rotacije, znanstvenici su izračunali da je zadržavanje vode na kopnu snizilo globalnu razinu mora za ukupno 21 milimetar tijekom promatranog razdoblja.
Studija baca novo svjetlo na to koliko duboko ljudska aktivnost – čak i ona koja se odvija daleko od globalnih oceana – može utjecati na ravnotežu cijelog planeta.
