Razdoblje dominacija čovjeka na Zemlji zove se antropocen, međutim jednog dana ono će doći kraju, a naš planet bit će suočen s novim problemima. Kako Sunce stari i postaje sve svjetlije, neizbježno će poremetiti osjetljivi ciklus ugljika na Zemlji, što će dovesti do iscrpljivanja ugljičnog dioksida iz atmosfere do razine na kojoj će biljke ostati bez hrane.
Srećom, prema novom istraživanju geofizičara RJ Grahama i njegovih kolega sa Sveučilišta u Chicagu, to se neće dogoditi još barem 1,6 milijardi godina. Ovo potencijalno udvostručuje predviđeni životni vijek biljaka i životinja na Zemlji, prenosi Science Alert.
Iako je Zemlja jedini planet na kojem je otkrivena funkcionalna biosfera, ovo otkriće moglo bi dati više nade u postojanje izvanzemaljskog života, jer znači da je vremenski okvir u kojem život ima priliku za evoluciju duži nego što se do sad mislilo. Rezultati ovog istraživanja upućuju da bi razvoj inteligentnog života u Svemiru mogao biti češći nego što su drugi su drugi autori do sad tvrdili.
Do izumiranja biljaka doći će za 1,86 milijardi godina
Zagrijavanje Sunca postupno zagrijava i Zemlju, što ubrzava trošenje stijena, zbog čega u atmosferu dolazi manje ugljičnog dioksida, a to je loša stvar za biljke i život koji ovisi o njima, štoviše u dalekoj budućnosti dovelo bi do izumiranja brojnih vrsta, vjerovali su znanstvenici.
Otkriće Grahamovog tima sugerira da je utjecaj temperature na trošenje stijena manji nego što se do sad vjerovalo te da će do izumiranja biljaka doći tek za 1,86 milijardi godina.
Kako bi došli do preciznijeg izračuna, znanstvenici će trebati napraviti složen računalni model koji može simulirati globalni klimatski model.
Prešli smo opasan prag: Rekordne temperature poharale Zemlju, stručnjaci smiruju situaciju
Zadnji će preživjeti anaerobni mikrobi
U različitim scenarijima Graham i njegov tim otkrili su da C3 biljke – većina biljaka na Zemlji, čija fotosinteza postaje manje učinkovita pod svjetlijim, toplijim uvjetima – izumiru prije C4 biljaka. To ostavlja otprilike 500 milijuna godina u kojima bi postojale samo C4 biljke, poput šećerne trske i kukuruza.
Smanjenje biljnog života, naravno, smanjit će i životinjski život zbog nedostatka hrane i ekstremnog pada razine kisika. No moguće je da bi neki anaerobni mikrobi mogli preživjeti sve dok Sunce ne postane još snažnije i ne prokuha oceane. Naravno, naš utjecaj na klimatske promjene mogao bi ubrzati izumiranje vrsta.
