Stalni odbor Bernske konvencije izglasao je jučer smanjenje stupnja zaštite vuka, što su osudili stručnjaci za očuvanje prirode i organizacije za zaštitu okoliša. Oglasili su se i iz udruge BIOM, koji su ovu odluku nazvali ‘ozbiljnom greškom’.
“Ova odluka, potaknuta inicijativom Europske unije da oslabi zaštitu vuka, ozbiljna je greška i predstavlja potez lišen bilo kakvih čvrstih znanstvenih temelja. Izglasavanjem smanjenja zaštite vuka pod Bernskom konvencijom, države članice EU-a ignorirale su apele više od tri stotine organizacija civilnog društva, Inicijativu za očuvanje velikih zvijeri za Europu i stotine tisuća građana koji traže djela zasnovana na znanstvenim spoznajama za promicanje suživota s velikim zvijerima.
Umjesto toga, podržale su politički motiviranu odluku koja je, čini se, motivirana osobnim razlozima nakon što je zbog vuka stradao poni u vlasništvu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen 2022. godine”, poručili su u priopćenju.
(Foto: Nera Simic/CROPIX)
Proces savjetovanja pod istragom
“Europska unija već sada ima program odgovornog upravljanja populacijom vukova, što uključuje i odstrel ukoliko je nužno. No, u prosincu 2023. Europska komisija predložila je smanjenje zaštite vuka pod izlikom zaštite stoke od predatora, te nakon procesa savjetovanja za koji je organizacija ClientEarth utvrdila da je bio manjkav i sada je pod istragom Europskog ombudsmana.
Srozavanje zaštite vuka prijeti produbljivanjem društvenih podjela umjesto poticanjem konstruktivnih rješenja. Populacija vuka jedva se oporavila nakon što je izumrla u većini dijelova Europe i slabljenje njihove zaštite može ugroziti ovaj krhki oporavak. Umjesto smanjivanja napetosti, ova odluka mogla bi pojačati podjele i srozati povjerenje u napore učinkovitog upravljanja populacijom vuka.
Čvrsto se preporučuje da Bernska konvencija da prioritet donošenju odluka utemeljenih na znanosti kako bi se osiguralo da njeni procesi budu vođeni čvrstim dokazima, a ne političkim programima. S tom svrhom, Konvencija bi trebala ojačati svoje mehanizme za dobro upravljanje, osobito što se tiče održavanja popisa zaštićenih vrsta. Transparentan pristup zasnovan na znanstvenim spoznajama nužan je za održavanje vjerodostojnosti i učinkovitosti Bernske konvencije. Vlastitim etabliranjem kao primjera dobrog upravljanja, Bernska konvencija može ne samo čuvati vlastiti integritet već također inspirirati i ojačati upravljanje europskih zakona za očuvanje prirode”, poručili su.
Velika promjena kod zaštite vukova: ‘Ovo bi moglo ugroziti njihov oporavak’
‘Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt’
Ivana Selanec, izvršna direktorica Udruge BIOM, naglašava: “S obzirom da o prirodi ovisimo, suživot s prirodom je jako bitno tema. Ovime smo jasno pokazali koliko je ne razumijemo i zbog toga ćemo morati platiti cijenu. Degradacijom statusa vuka postaje upitna mogućnost isplate odšteta i davanja podrške našim OPGovima u traženju načina za suživot s prirodom. Smanjenje zaštite predstavlja izrazito veliki rizik za samu vrstu ali i ‘nož u leđa’ najosjetljivijima – malim i mladim poljoprivrednicima kojima financijska odšteta za štete od vuka i mogućnost korištenja alata za izbjegavanja konflikta znače jako puno.
U Hrvatskoj nažalost imamo i primjer čaglja koji jasno pokazuje da se upravljanje vrstama koje žive u čoporu ne može provoditi na način da se vrši odstrel, kao što je to u slučaju, primjerice, kod solitarnih medvjeda ili lisica. Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt ‘rasipanja’ čopora na šira područja i time potencijalno uzrokujemo još veći pritisak na naše stočarstvo i širenje na nova područja”, rekla je.
Podsjetimo, na sastanku Bernske konvencije smanjenje zaštite podržale su Europska unija, Norveška, Švicarska, Srbija i još nekoliko zemalja, dok su se protiv odluke izjasnile Monako, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Albanija.
